Zanemareni kralj krunisan pre 1.100 godina: Prvi je vladar države koja je postala najveće carstvo u istoriji

Vreme čitanja: oko 3 min.

Foto: piemags / Alamy / Profimedia

Anglosaksonski kralj Etelstan krunisan je 925, pre tačno 1.100 godina. Tim povodom profesor Dejvid Vudman objavio je biografiju ovog vladara u kojoj ponovo potvrđuje da je upravo Etelstan 927. postao prvi kralj Engleske, zbog čega zaslužuje veće poštovanje u javnosti.

Među najpoznatijim događajima u istoriji Engleske su bitka kod Hejstingsa 1066, kada je normanski kralj Viljem Osvajač pokorio Englesku, i potpisivanje Magna Carta Libertatum ili Velike povelje slobode 1215, kojom je ograničena vlast kralja Jovana bez Zemlje i koja predstavlja prvi ustavni akt na svetu. Međutim, malo ljudi zna šta se dešavalo između 925. i 927.

Dejvid Vudman u svojoj knjizi „Prvi kralj Engleske“ nudi neverovatnu priču o Etelstanu i odlučan je u tome da promeni način na koji ljudi vide ovog nepravedno zanemarenog kralja, saopštio je Univerzitet u Kembridžu.

Zanemaren u školskom programu

- Kako se približavamo godišnjicama Etelstanovog krunisanja 925. i rođenja same Engleske 927. godine, voleo bih da njegovo ime postane mnogo poznatije. On to zaista zaslužuje – rekao je Vudman, profesor na Katedri za istoriju Kembridža.

On, zajedno sa drugim istoričarima, radi na spomeniku kralju, koji bi mogao biti statua, ploča ili portret na lokaciji kao što su Vestminster, Eamont Bridž (gde su Etelstanovu vlast 927. priznali drugi britanski vladari) ili Malmsberi (gde je sahranjen).

Vudman takođe poziva da se istorija Etelstanove vladavine više pojavljuje u školskom programu.

- Toliko je fokusa bilo na 1066, trenutku kada je Engleska osvojena. Krajnje je vreme da razmislimo o njenom formiranju i osobi koja ju je prva stvorila tu državu – rekao je Vudman.

Kraljevi Edmund, Edvard, Alfred i Etelstan... Foto: British Library / akg-images / Profimedia

U knjizi Dejvida Vudmana, koju je danas objavio Prinston univerziti pres, za zanemarivanje Etelstana krivi se nedostatak odnosa s javnošću.

- Etelstan nije imao biografa koji bi pisao o njegovoj priči. Njegov deda, Alfred Veliki, imao je velškog sveštenika Asera da mu piše ode. I u roku od nekoliko decenija nakon Etelstanove smrti, talas propagande osigurao je da kralj Edgar postane poznat po reformi crkve. To je potpuno zasenilo Etelstanovo ranije preuređenje obrazovanja i religioznosti – naveo je Vudman.

U modernim vremenima, istoričari su imali tendenciju da odbacuju Etelstanov status prvog kralja Engleske na osnovu toga što se kraljevstvo raspalo ubrzo nakon njegove smrti 939. Fokus se umesto toga prebacio na Edgara.

Vudman odbacuje ovaj argument.

- Samo zato što su se stvari raspale nakon Etelstanove smrti ne znači da on nije stvorio Englesku. Bio je toliko ispred svog vremena u političkom razmišljanju, a njegovi postupci u okupljanju engleskog kraljevstva bili su tako teško stečeni, da bi bilo iznenađujuće da je kraljevstvo ostalo zajedno. Moramo prepoznati da njegovo nasleđe, njegovi načini vladanja i zakonodavstva, nastavili su da oblikuju kraljevstvo generacijama kasnije – naveo je on.

Vudman navodi gomilu dokaza da Etelstanova reputacija zaslužuje da bude prihvaćenija.

- Vojno, Etelstan je bio izuzetno snažan. Morao je biti vrlo robustan da bi proširio kraljevstvo, a zatim ga i odbranio – naglasio je.

Borbe s vikinzima i Škotima

Etelstan se morao boriti sa velikim vikinškim naseljima na severu i istoku. Godine 927. stekao je vlast nad vikinškim uporištem u Jorku i, uključivanjem Nortambrije u svoj domen, postao prvi koji je vladao područjem prepoznatljivim kao Engleska. Kako je Etelstan širio svoje kraljevstvo, privlačio je velške i škotske kraljeve u svoje kraljevske skupštine.

U bici kod Brananbura Etelstan je razbio moćnu vikinšku koaliciju koju su podržavali Škoti i deo Velšana.

- Ova bitka bi trebalo da bude poznata koliko i ona kod Hejstingsa – rekao je Vudman.

Engleska koju je stvorio Etelstan vremenom je prerasla u britansku imperiju, krajem 19. i početkom 20. veka najveće carstvo u istoriji.

(Telegraf Nauka/University of Cambridge)