Kako populisti širom sveta koriste iste metode za pobedu na društvenim mrežama

   
Čitanje: oko 5 min.
  • 0

„Ne tako davno, kada su političari želeli da dopru do javnosti, morali su da prođu pored novinara, urednika i producenata, koji su zajednički odlučivali šta će postati vest. Danas, međutim, političari mogu direktno da objavljuju sadržaj, emituju prenose uživo i šalju poruke biračima na platformama društvenih mreža“, napisali su Dasvin de Silva (Daswin De Silva), profesor AI i analitike na Univerzitetu La Trob, i Mirijam Tanti (Miriam Tanti), profesorka obrazovanja na Univerzitetu La Trob, u tekstu za The Conversation, koji prenosimo u celosti.

„Na platformama kao što su Instagram, TikTok i Jutjub, algoritmi za angažovanje korisnika - osmišljeni da zadrže pažnju gledalaca - određuju šta će birači videti i koliko često.

Prelazak na algoritamske društvene mreže pokazao se odličnim za populističke političare širom sveta, koji se predstavljaju kao zastupnici ‚volje naroda‘.

U našem nedavnom istraživanju (koje je trenutno u procesu stručne recenzije), prikupili smo 35.500 javnih objava sa TikToka, Instagrama, Fejsbuka i Jutjuba, koje su tokom izbora objavljivale stranke i političari iz čitavog političkog spektra u nekoliko zemalja.

Na osnovu analize ovih podataka, otkrili smo da ‚priručnik za društvene mreže‘, koji dele mnoge populističke stranke, sadrži četiri osnovna poteza:

  • izgradnja publike
  • provociranje publike
  • podsticanje publike da širi poruku
  • osluškivanje publike i pružanje više onoga što ona želi.

Ovi potezi koriste pravila platformi društvenih mreža kako bi se stekli pažnja, podrška i glasovi.

Šta je populizam?

Populizam je reč koja se često olako koristi i neretko služi kao eufemizam za krajnju desnicu.

Pažljivije posmatrano, ključna odlika populizma je to što deli društvo na ‚čist narod‘ i ‚korumpiranu elitu‘. On polazi od stava da politika treba da izražava ‚opštu volju‘ naroda.

Populizam je ‚tanka‘ ideologija koja može doći kako sa levice, tako i sa desnice. Može se kombinovati sa potpunijim ideologijama, od nacionalizma do socijalizma.

Društvene mreže se odlično uklapaju u populizam, jer populistima pružaju kanal da pozovu narod na podršku u borbi protiv establišmenta.

Platformski populisti širom sveta

Populisti širom sveta maksimalno su iskoristili društvene mreže. U Argentini se uspon Havijera Mileja do mesta predsednika 2023. godine delom pripisuje njegovom TikTok nalogu sa 1,5 miliona pratilaca. U Nemačkoj su dve populističke stranke, obe veoma prisutne na TikToku, udvostručile broj glasova na izborima 2025. godine.

Havijer Milej UN Foto: Tanjug/AP

U Njujorku je Zohran Mamdani sa 1% podrške u ranim anketama došao do mesta gradonačelnika 2025. godine, uz pomoć kratkih video-snimaka na TikToku i Instagramu. U Ujedinjenom Kraljevstvu je Najdžel Faraž ušao u parlament 2024. godine sa više od 800.000 veoma angažovanih pratilaca na TikToku.

A u Australiji je stranka Jedna nacija (One Nation), decenijama odbacivana kao marginalna partija, ove godine u anketama dostigla 24-31% primarnih glasova. Njen uspon prate crtani filmovi i oglasi generisani veštačkom inteligencijom (AI) sa milionima pregleda na društvenim mrežama.

Ove stranke i lideri se oštro razlikuju po svojim politikama, ali su im metode izrazito slične.

Zohran Mamdani Foto:Shutterstock.com

Priručnik za društvene mreže

Naše istraživanje otkrilo je priručnik za društvene mreže koji čine četiri poteza: izgradnja, provociranje, širenje i osluškivanje.

Prvi potez je ‚izgradnja‘ publike na više platformi, korišćenjem besplatnih naloga, mreža pratilaca i prenosa uživo. Lider je brend, a kratki video-snimci snimljeni prednjom kamerom ostavljaju utisak autentičnosti. Izgradnja može uključivati i sadržaj zasnovan na vrednostima zbog kog stranka deluje razumno i blisko ljudima.

Drugi potez je ‚provociranje‘ pojednostavljivanjem problema, pronalaženjem krivaca i dospevanjem na naslovnice. Kratke objave na jednostavnom jeziku iznose smele tvrdnje o složenim problemima kao što su stanovanje ili troškovi života. Često se okrivljuju ‚korumpirana elita‘, mediji ili autsajderi. Deo cilja ovde jeste da se priče sa društvenih mreža probiju u mejnstrim vesti.

Treći potez je ‚širenje‘ poruke putem pratilaca. Dugmad za deljenje, nizovi komentara i alati kao što su TikTokove opcije ‚duet‘ i ‚stič‘ (stitch) čine svakog pratioca potencijalnim emiterom. Algoritmi za angažovanje same platforme potom guraju poruku do nove publike.

Konačno, ‚osluškivanje‘ koristi angažovanje publike kao ispitivanje javnog mnjenja uživo. Analitika platforme za svega nekoliko minuta pokazuje koje objave imaju najbolji odjek, a alati za oglašavanje mogu da testiraju različite verzije iste poruke. Ono što privuče najviše reakcija postaje sledeća poruka, pa čak i sledeća politika.

Veštačka inteligencija (AI) čini veliki deo ovog priručnika. Algoritmi za angažovanje na platformama predstavljaju jednu vrstu veštačke inteligencije, dok alati generativne AI za pravljenje teksta, slika i videa čine sve ove poteze jeftinijim i bržim. Jedan jedini video može se iseći, titlovati i prevesti za različite demografske grupe, a milioni lajkova, komentara i pregleda mogu se za nekoliko minuta sortirati prema raspoloženju za potrebe ciljanih kampanja.

Protivnik se može učiniti upečatljivim pomoću sintetičke slike, kao što pokazuje AI oglas stranke Jedna nacija za izbore u Viktoriji. AI agenti mogu čak i da vode naloge koji objavljuju, odgovaraju i dele sadržaj danonoćno, čineći da nekolicina pristalica izgleda kao velika masa.

Šta možemo da uradimo

Mejnstrim stranke se muče da kopiraju ove poteze jer složene politike ne mogu da stanu u klipove od 15 sekundi i zvuče izveštačeno u poređenju sa liderom koji se obraća direktno u kameru. Takođe, stranke koje teže širokoj podršci mogu izbegavati oštre poruke koje okupljaju jednu grupu, ali odbijaju drugu.

Platforme profitiraju od ovog populističkog priručnika, jer njihovi algoritmi pojačavaju vrstu poruka koja tera ljude da nastave da skroluju i donosi prihode od oglašavanja. Pokušaji da se platforme primoraju da ponude jednostavniji, hronološki prikaz objava - poput predloga zakona australijske vlade ‚Moj fid, na moj način‘ (‚My Feed, My Way‘) - oslabili bi deo ovakvog pristupa, ali bi njegov veći deo i dalje funkcionisao.

Zato je medijska pismenost važna sada i u budućnosti, naročito dok veštačka inteligencija zamagljuje ono što je stvarno.

Ovaj populistički pristup funkcioniše tako što navede ljude da učestvuju u toj igri. Zato sledeći put kada vidite objavu koja vas razljuti ili vam servira negativca, zastanite na trenutak. Zapitajte se ko ju je napravio, zašto i šta je izostavljeno. Možda ćete morati da potražite i druge pouzdane izvore o toj temi - a ne samo da pitate četbota - i steknete šire znanje.

Algoritmi za angažovanje uče na osnovu naših reakcija. Najdelotvornija stvar koju možete da uradite jeste da zastanete i razmislite pre nego što pritisnete dugme za deljenje.“

(Telegraf Nauka/The Conversation)

Video: Taš Tepeler - prava kolevka civilizacije

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>