Na Vlasini otkrivena nova vrsta vodozemca: To je najređi planinski mrmoljak u Evropi
Dosad nepoznata vrsta planinskog mrmoljka otkrivena je na Vlasinskoj visoravni, koja je po nazivu staništa dobila ime vlasinski planinski mrmoljak, a naučni naziv joj je Mesotriton similis, prenosi Univerzitet Lajden.
Nova vrsta je najređi planinski mrmoljak u Evropi, živi samo na Vlasini i u njenoj neposrednoj okolini, u jugoistočnoj Srbiji i zapadnoj Bugarskoj.
Pronašao ga je tim srpskih istraživača sa Instituta za biološka istraživanja „Siniša Stanković“, zajedno sa kolegama sa Univerziteta u Lajdenu i centra Naturalis iz Holandije, a otkriće je objavljeno početkom novembra u žurnalu Zootaxa.
Kako se navodi, mrmoljak naseljava staništa na visini od 800 do 1.630 metara, na ukupno 657 kvadratnih kilometara, ali se zadržava samo na pogodnim staništima, koja zauzimaju 116 kvadratnih kilometara.
Planinski mrmoljci su sitni vodozemci koje odlikuju jarkonarandžast trbuh bez pega i bočno spljošten rep. Ženke su obično smeđe ili sive, a mužjaci u sezoni parenja postaju tamnoplavi, sa svetloplavom prugom na bokovima i crno-žutom leđnom krestom.
Sve te osobine ima i vlasinski mrmoljak, čiji su uzorci prikupljeni na lokalitetu Selište, tresetištu kraj Vlasinskog jezera i sela Ruplje na planini Čemernik.
Jedan od autora studije i profesor sa Univerziteta u Lajdenu, biolog Ben Vilstra, rekao je da se razlike među vrstama mrmoljaka, pošto sličan izgled može da prevari i oči stručnjaka, otkrivaju jedino analizom DNK u laboratoriji.
- Od holandskih mrmoljaka, on se genetički razlikuje barem onoliko koliko se mi razlikujemo od šimpanze - rekao je Vilstra.
Istraživači su odavno sumnjali da postoji više vrsta planinskih mrmoljaka koje izgledaju gotovo isto, a takve vrste se u biologiji nazivaju kriptičnim.
Ranije istraživanje, objavljeno u martu, potvrdilo je da ih ima pet, od kojih su četiri već imale ime, dok je samo vlasinski mrmoljak ostao neopisan sve do ove studije. Zbog malog prostora na kome živi i malog broja jedinki, nova vrsta je, ocenili su autori, osetljiva na pretnje iz okoline, pre svega na uništavanje staništa, poribljavanje i zagađenje voda. Ona već ispunjava uslove da bude svrstana među ugrožene vrste na Crvenoj listi Međunarodne unije za očuvanje prirode, ali će za konačnu odluku biti potrebna dodatna istraživanja.
Vilstra ukazuje i na još jednu opasnost: mrmoljci, koji nama izgledaju identično, pare se sa srodnim vrstama, a takvi mešanci imaju, kako kaže, mnogo manje šanse da prežive. Sve je ovo, ocenjuju istraživači, dobra vest za budućnost nove vrste, jer će od sada, pošto je zvanično priznata, moći da bude bolje zaštićena.
Vlasinska visoravan je u aprilu ove godine već iznenadila naučnike kada je tim sa Instituta za povrtarstvo u Smederevskoj Palanci, predvođen Aleksandrom Rakonjac, na planinskom izvoru Sveti Nikola iznad Vlasinskog jezera otkrio jednu od najređih mrkih algi na svetu, vrstu Bodanella lauterborni, za koju se verovalo da je izumrla, jer skoro pet decenija nije viđena u prirodi.
(Telegraf Nauka/Tanjug)
Video: Prirodnjački muzej dobija svoju zgradu posle 130 godina
Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.