U Amazoniji otkrivena neobična narandžasta ribica: Njen opstanak već ugrožen
U brazilskoj Amazoniji naučnici su otkrili novu vrstu sitne slatkovodne ribe, čija neobična narandžasta boja odmah privlači pažnju. Međutim, iza ovog zanimljivog otkrića krije se i zabrinjavajuća činjenica: pronađena je na samo tri mesta, u malim vodenim staništima unutar šume, kojima prete zagađenje i uništavanje. Istraživači upozoravaju da bi njen opstanak mogao biti ugrožen i pre nego što nauka uspe da je detaljnije prouči, piše SciTech Daily.
Riba je dobila naučni naziv Laimosemion laranja i pripada porodici Rivulidae, koja obuhvata brojne vrste malih slatkovodnih riba. Pronađena je u brazilskoj saveznoj državi Amapa, tokom istraživanja vodenih staništa u slivu reke Kažari, u blizini grada Laranjal do Žari.
Naučnicima je najpre privukla pažnju njena upečatljiva boja. Mužjaci imaju svetlosive bokove ukrašene nizovima narandžastih pega na prednjem delu tela, dok se prema repu pružaju izražene narandžaste pruge u obliku slova V. Odrasli primerci veoma su mali, a izmerene jedinke bile su kraće od tri centimetra, ne računajući repno peraje.
Upravo je ova neobična obojenost inspirisala istraživače da vrsti daju ime laranja, što na portugalskom znači narandža, ali se koristi i za označavanje narandžaste boje. Naziv je istovremeno povezan sa područjem Laranjal do Žari, gde je riba pronađena.
Juri Abrantes, istraživač sa Federalnog univerziteta Rio Grande do Norte i vodeći autor studije, objasnio je da je otkriće bilo neočekivano. Tokom terenskog rada naučnici su naišli na ribu čija se obojenost razlikovala od svega što su do tada viđali u tom delu Amazonije.
Ipak, sam izgled nije bio dovoljan da se potvrdi otkriće nove vrste. Istraživači su morali detaljno da uporede njene anatomske osobine sa srodnim ribama, uključujući proporcije tela, broj krljušti i građu skeleta. Analizirali su i mitohondrijsku DNK, a rezultati su potvrdili da je reč o zasebnoj vrsti koja do tada nije bila poznata nauci.
Otkriće je zanimljivo i zbog neobičnog načina života pojedinih njenih srodnika. Neke ribe iz porodice Rivulidae prilagođene su životu u privremenim barama koje tokom sušnog perioda potpuno presušuju. Njihovi embrioni mogu da prežive u vlažnom mulju, u stanju mirovanja, sve dok kiše ponovo ne napune bare vodom. Međutim, ovakav životni ciklus nije potvrđen kod Laimosemion laranja, pa se ne može pretpostaviti da se i ona razmnožava na isti način.
Dok su proučavali novu vrstu, naučnici su otkrili i koliko je njeno stanište osetljivo. Za sada je pronađena na samo tri lokaliteta, a sva tri su pod uticajem ljudskih aktivnosti.
U pojedinim delovima područja primetne su posledice krčenja šuma, rudarenja i širenja naselja. Jedno od mesta na kojima riba živi nalazi se u blizini voda zamućenih nanosima koji potiču od rudarskih aktivnosti, dok je drugo, smešteno unutar grada, izloženo zagađenju plastičnim otpadom.
Takve promene posebno su opasne za vrste koje naseljavaju veoma ograničen prostor. Kada životinja živi samo na nekoliko malih, međusobno udaljenih područja, uništavanje čak i jednog od njih može ozbiljno ugroziti njen opstanak.
Prema procenama istraživača, područje poznate rasprostranjenosti ove ribe obuhvata približno 25 kvadratnih kilometara, dok površina koju ona stvarno zauzima iznosi svega 12 kvadratnih kilometara. Njeno prisustvo za sada je potvrđeno na samo tri lokaliteta unutar tog ograničenog područja.
Zbog male rasprostranjenosti i ugroženosti staništa, autori studije smatraju da Laimosemion laranja ispunjava kriterijume za svrstavanje među ugrožene vrste prema smernicama Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN). Ipak, reč je o njihovoj naučnoj proceni, a ne o potvrdi da je riba već zvanično dobila takav status.
Kako bi se sačuvala mesta na kojima živi, istraživači predlažu proširenje granica obližnjeg zaštićenog područja Rio Kažari. Time bi se deo njenog staništa bolje zaštitio od aktivnosti koje narušavaju prirodnu sredinu.
Ovo otkriće još jednom potvrđuje koliko je bogat životinjski svet Amazonije i koliko vrsta još nije otkriveno. Dok velike i upadljive životinje najčešće privlače pažnju javnosti, sitne slatkovodne ribe lako ostaju neprimećene, iako imaju važnu ulogu u prirodi.
Istovremeno, slučaj narandžaste ribice pokazuje da neke vrste mogu biti ugrožene gotovo istog trenutka kada ih naučnici otkriju. Za Laimosemion laranja, čije je prisustvo do sada potvrđeno na samo tri mesta, očuvanje tih malih šumskih staništa moglo bi biti presudno za njen opstanak.
(Telegraf Nauka / SciTech Daily)
Video: Taš Tepeler - prava kolevka civilizacije
Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.