Ovo je revolucija u istraživanju zločina: Forenzičari uspeli nemoguće! Ubice će brže završavati iza rešetaka
Dvoje irskih naučnika uspelo je nešto što se dugo smatralo nemogućim i što će doneti revoluciju u istraživanju zločina i forenzici.
Dr Etne Dempsi i njen bivši doktorand dr Kolm Mekiver, stručnjaci Odeljenja za hemiju Univerziteta u Mejnutu, uspeli su da pronađu otiske prstiju na čauri ispaljenog metka.
Oni su dizajnirali novi elektrohemijski proces koji otkriva otiske prstiju na mesinganim čaurama čak i nakon izlaganja visokoj temperaturi koja nastaje prilikom ispaljivanja metka, piše ScienceDaily.
Rešavanje forenzičkog izazova
Decenijama su se forenzičari mučili da pronađu otiske prstiju sa vatrenog oružja ili municije. Ekstremne temperature, gas i trenje proizvedeni tokom pucnjave obično uništavaju sve biološke ostatke. Zbog toga su se mnogi kriminalci oslanjali na pretpostavku da ispaljeno oružje i čaure ne mogu da ih povežu sa mestom zločina.
- Sveti gral u forenzičkim istragama oduvek je bio pronalaženje otisaka sa ispaljenih čaura municije. Tradicionalno, intenzivna toplota pucanja uništava sve biološke ostatke. Međutim, naša tehnika je uspela da otkrije grebene otisaka prstiju koji bi inače ostali neprimetni – rekla je dr Dempsi.
Forenzičari su otkrili da premazivanje mesinganih čaura tankim slojem posebno odabranih materijala može otkriti skrivene grebene otisaka prstiju. Za razliku od mnogih postojećih forenzičkih metoda, ovaj pristup se ne oslanja na toksične hemikalije ili skupu opremu velike snage. Umesto toga, koristi ekološki prihvatljive polimere i zahteva vrlo malo energije za proizvodnju jasnih slika otisaka prstiju u roku od nekoliko sekundi.
                                Proces funkcioniše tako što se mesingana čaura stavlja u elektrohemijsku ćeliju ispunjenu hemijskim rastvorom. Kada se primeni nizak električni napon, hemikalije se privlače ka površini, ispunjavajući sitne praznine između grebena otisaka prstiju i formirajući jasnu sliku visokog kontrasta. Rezultat se pojavljuje gotovo trenutno.
- Koristeći izgoreli materijal koji ostaje na površini čaure kao šablon, možemo deponovati specifične materijale u prazninama, omogućavajući vizualizaciju - rekao je dr Mekiver.
Nove istraživačke mogućnosti
Testovi su pokazali da je ova tehnika funkcionisala i na uzorcima starim do 16 meseci, pokazujući izvanrednu trajnost.
Istraživanje ima značajne implikacije za kriminalističke istrage, gde je trenutna pretpostavka da ispaljivanje oružja eliminiše ostatke otisaka prstiju na čaurama. Sve ovo znači da će osobama koje pucaju iz pištolja i ranjavaju ili ubijaju ljude, sada biti mnogo teže da izbegnu pravdu.
- Trenutno, najbolji slučaj forenzičke analize čaura municije je podudaranje sa pištoljem koji ju je ispalio. Ali nadamo se da bi metoda poput ove mogla da je poveže sa stvarnom osobom koja je napunila pištolj – rekao je dr Mekiver.
Tim se posebno fokusirao na mesingane čaure municije, supstancu koja je tradicionalno bila otporna na detekciju otisaka prstiju i najčešći je tip materijala koji se koristi globalno.
                                Istraživači veruju da bi test za otiske prstiju na mesingu koji su razvili mogao biti prilagođen drugim metalnim površinama, proširujući opseg njegovih potencijalnih forenzičkih primena, od zločina povezanih sa vatrenim oružjem do podmetanja požara.
Ova tehnika koristi uređaj nazvan potenciostat, koji kontroliše napon i može biti prenosiv kao mobilni telefon, što omogućava stvaranje kompaktnog kompleta za forenzičko testiranje.
- Ovom metodom, pretvorili smo čauru municije u elektrodu, omogućavajući nam da pokrećemo hemijske reakcije na površini čaure - rekao je dr Mekiver.
Primena u stvarnom svetu
Iako su rani rezultati obećavajući, nova metoda pronalaženja otisaka prstiju će zahtevati dalja testiranja i validaciju pre nego što je agencije za sprovođenje zakona širom sveta mogu upotrebiti. Studija je objavljena u žurnalu Forensic Chemistry i predstavlja veliki korak napred za globalnu policiju i kriminalističke istrage.
(Telegraf Nauka/ScienceDaily)
Video: Prof. Niki Ašer: Tehnologija nije ni dobra ni loša, zavisi od toga kako je koristimo
Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.