Veza iznenadila naučnike: Pokvareni zubi u detinjstvu povezani sa srčanim bolestima kasnije u životu

Vreme čitanja: oko 2 min.

Foto: Shutterstock/Inna photographer

Pokvareni zubi i krvave desni su česti među decom u Danskoj, a jedno istraživanje povezalo je ove probleme sa srčanim bolestima dugo nakon što otpadne i poslednji mlečni zub.

Deca koja imaju više karijesa ili pate od teškog gingivitisa pokazuju znatno veću učestalost moždanog udara, srčanog udara i bolesti koronarnih arterija u odraslom dobu. To je zaključak nove studije objavljene u International Journal of Cardiology, saopštio je Univerziteta u Kopenhagenu.

Istraživači su analizirali podatke 568.000 dece rođene šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka iz Nacionalnog registra dečje stomatologije Danske zdravstvene uprave i uporedili ih sa podacima o kardiovaskularnim bolestima u Nacionalnom registru pacijenata do 2018. godine, kada su ta deca odrasla.

Ispitujući ove opsežne skupove podataka, istraživači su identifikovali nekoliko upečatljivih obrazaca. Deca sa brojnim karijesima imala su do 45% veću učestalost kardiovaskularnih bolesti u odraslom dobu u poređenju sa decom sa malo karijesa. Kod dece sa teškim gingivitisom, učestalost je bila do 41% veća. Brojke variraju u zavisnosti od pola, ali je trend jasan za obe grupe. Istovremeno, činilo se da se učestalost povećava kako se stomatološki problemi pogoršavaju tokom detinjstva.

Šta objašnjava vezu između bolesti zuba i kardiovaskularnih bolesti? Istraživači ne mogu sa sigurnošću da kažu na osnovu ove studije, jer nisu istraživali uzroke, već su samo identifikovali statističke korelacije. Jedna teorija, međutim, ukazuje na upalu.

- Sumnjamo da izloženost visokim nivoima upale u obliku bolesti desni i karijesa već u detinjstvu može uticati na to kako telo kasnije reaguje na upalu – rekla je Nikolna Nigard, postdoktorantkinja na Odeljenju za stomatologiju Univerziteta u Kopenhagenu i jedna od autorki studije.

Ovu teoriju podržava nekoliko drugih studija koje su pronašle povezanost između parodontitisa i kardiovaskularnih bolesti. Svetska federacija za srce izdala je konsenzusni izveštaj u kojem se navodi da postoje čvrsti dokazi da parodontitis povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti. Izveštaj sugeriše da bakterije iz bolesti desni mogu izazvati sistemsku upalu na drugim mestima u telu, ubrzavajući aterosklerotsku kardiovaskularnu bolest.

U drugoj studiji, objavljenoj u Acta Diabetologica, Nigard i njene kolege su takođe ispitale vezu između oralnog zdravlja i dijabetesa tipa 2 i pronašle sličan obrazac. Deca sa teškom bolešću desni imala su do 87% veću učestalost dijabetesa tipa 2, dok su ona sa brojnim karijesima imala 19% veću učestalost.

Način života verovatno ima značajan uticaj na povećanu učestalost kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa tipa 2, pa su stoga istraživači prilagodili svoje podatke nivou obrazovanja. Generalno, viši nivo obrazovanja povezan je sa zdravijim i dužim životom.

- Ne možemo isključiti da način života igra važnu ulogu. Ali čak i nakon prilagođavanja nivou obrazovanja, učestalost kardiovaskularnih bolesti je i dalje prilično izražena – rekla je Nigardova.

Iako studija ne može da utvrdi uzročnost, ona ipak može ukazati na značajan potencijal za prevenciju. Ovo je posebno relevantno s obzirom na to da je dečji karijes jedna od najrasprostranjenijih bolesti na svetu – a i karijes i bolesti desni mogu se relativno lako sprečiti temeljnim pranjem zuba.

(Telegraf Nauka/Københavns Universitet)