Da li seks pred takmičenje utiče na sportiste? Naučnici uradili neobično istraživanje, rezultati SRUŠILI MIT

Vreme čitanja: oko 2 min.

Foto: Shutterstock/Real Sports Photos

Sportisti možda ipak ne moraju da apstiniraju od seksualnih odnosa pre velikog takmičenja. Novo istraživanje pokazuje da seksualna aktivnost pre intenzivne sportske aktivnosti na smanjuje učinak sportiste, a, u nekim slučajevima, može čak i da pomogne, piše MedicalXpress.

U studiji, objavljenoj u žurnalu Physiology & Behavior, istraživači su pratili 21 dobro utreniranog muškog sportistu starosti od 18 do 25 godina, od kojih se svi takmiče na visokom nivou u sportovima u rasponu od košarke i trčanja na duge staze do džudoa. Snaga, izdržljivost, oštećenje mišića i drugi pokazatelji učinka sportista mereni su u dva uslova: 30 minuta nakon orgazma izazvanog masturbacijom i nakon sedam dana seksualne apstinencije. Sve u svemu, otkrili su da masturbacija neposredno pre vežbanja nije narušila učinak sportista.

Dugogodišnji mitovi o seksu

Fizičko vežbanje i seksualna aktivnost često se posmatraju kao dve strane istog novčića kada je u pitanju ljudsko zdravlje. Istraživanja pokazuju da oni teže da uzajamno jačaju jedno drugo: aktivan seksualni život povezan je sa boljom fizičkom spremnošću i kvalitetom života, dok je poznato da redovno vežbanje poboljšava seksualno zdravlje.

Za većinu ljudi ova povezanost je opšteprihvaćena, ali do sukoba mišljenja dolazi kada su u pitanju profesionalni sportisti. Pitanje o kojem se dugo raspravlja u krugovima sportske nauke, ali i u svlačionicama, glasi: da li upražnjavanje seksa neposredno pre vežbanja zaista utiče na sportski učinak?

Iako se mnogi sportisti podstiču da izbegavaju seks pre takmičenja, naučni dokazi koji podržavaju ovaj savet su iznenađujuće slabi. Veoma malo istraživanja je ispitalo kako seksualna aktivnost utiče na vrhunski utrenirane sportiste u satima koji prethode vežbanju. Sličan nedostatak podataka postoji i kada se u ovom kontekstu ispituje učinak uporedo sa oštećenjem mišića, upalama i hormonskim odgovorima.

Dizajn laboratorijskog eksperimenta

Za potrebe ove studije angažovani dobro utrenirani muški sportisti dolazili su u laboratoriju u dva navrata, u razmaku od tačno nedelju dana. Prvi je bio „Dan sa seksualnom aktivnošću” (SACT). Sportisti su se bavili masturbacijom 30 minuta pre početka testova vežbanja. Na „Dan apstinencije” (ABST), učesnici su se uzdržavali od svih seksualnih aktivnosti sedam dana pre testiranja.

U oba slučaja, od sportista je traženo da što jače stisnu specijalizovani dinamometar kako bi se izmerila njihova maksimalna snaga stiska šake. Nakon toga su vozili sobni bicikl počevši umerenim tempom, uz povećanje intenziteta svakog minuta dok ne bi dostigli iscrpljenost.

Odmah nakon vežbanja, istraživači su merili nivoe testosterona i kortizola kako bi procenili stresni i energetski odgovor tela, istovremeno prateći markere oštećenja mišića i upala.

Upoređujući rezultate oba dana, istraživači su otkrili da su nakon seksualne aktivnosti sportisti vežbali 3,2% duže i pokazali nešto veću snagu stiska šake. Činilo se da seksualna aktivnost deluje kao prirodno zagrevanje za nervni sistem, uz mali, kratkotrajni porast broja otkucaja srca, testosterona i kortizola. To nije podiglo inflamatorne markere (markere upale), već je dovelo do blagog smanjenja mišićnog stresa.

Ovi rezultati ruše dugogodišnju pretpostavku da je seksualna aktivnost pre takmičenja prepreka za sportski učinak. Da bi se utvrdilo da li ovi rezultati važe za sve, buduće studije će morati da uključe žene, sportiste različitih uzrasta i učesnike sa više različitih lokacija.

(Telegraf Nauka/MedicalXpress)