• 0
 ≫ 

Vreme čitanja: oko 6 min.

7 najbizarnijih priča 2023: Pištaljka smrti, napadi orki, „obdareni“ slepi miš, misteriozno zlatno jaje...

 ≫ 

Vreme čitanja: oko 6 min.

Predstavljamo neobična otkrića i studije koji su privukli veliku pažnju naučne javnosti

  • 0
Bizarne priče Foto: Shutterstock/SteffenTravel; Klaus-Dietmar Gabbert/AFP/Profimedia; NOAA Ocean Exploration, Seascape Alaska

Mnogo važnih i značajnih istraživanja objavljeno je u 2023. godini. Dok su neka potpuno promenila naša shvatanja o prošlosti ljudske vrste, životu na Zemlji ili nastanku svemira, druga će doneti velike promene u našim životima u narednim decenijama. Međutim, bilo je i istraživanja i otkrića koja, iako značajna, deluju bizarno i privlače veliku pažnju javnosti.

Predstavljamo 7 najbizarnijih naučnih priča iz 12 meseci iza nas.

1. Astečka pištaljka zvuči kao „vrisak hiljadu leševa“

Astečki hram Foto: J.Enrique Molina / Alamy / Profimedia

„Astečka pištaljka smrti“, koja je korišćena pre ritualnog ubijanja u ume boga vetra Ehektala, jedan je od predmeta koji privlači veliku pažnju javnosti i naučnika otkako je nađen kraj obezglavljenog skeleta u Meksiku 1999. Zbog toga su naučnici iza Jutjub kanala Action Lab iskoristili 3D štampač da rekreiraju pištaljku smrti i kažu da zvuči „kao vrisak hiljadu leševa“.

- Ovo se smatra najstrašnijim zvukom na svetu. Verovali ili ne, ovo nije ljudski vrisak. Zvuk koji pištaljka smrti pravi u trenutnu ispunjava svakog strahom. Arheolozi su prvo mislili da je reč o nekoj vrsti igračke i nisu mnogo razmišljali o njoj. Tek oko 15 godina kasnije, naučnici su iz nekog razloga dunuli u pištaljku i ovo je zvuk koji se čuo. Bilo je to neverovatno otkriće jer je zvučalo kao da neka osoba vrišti – rekao je prezenter Džejms Orgil tokom predstavljanja.

Oblik pištaljke imitira oblik ljudskog grkljana, kažu stručnjaci. Kada neko dune u nju, vazduh se razdvaja na dva dela stvarajući oscilacije i zvučne talase koji kruže po komori pre nego što izađu kroz otvor. Neke od otkrivenih pištaljki imale su i kuglicu od plute u komori.

2. Ovaj zvuk uteruje strah u kosti i najvećim predatorima

Lav Rike lavova u savani se plaše manje od ljudskog govora... Foto: Shutterstock/SteffenTravel

Zvuk koji pušta astečka pištaljka mnogima je najstrašniji zvuk na svetu. Međutim, tim naučnika sa Zapadnog univerziteta u Kanadi, rešio je da ispita kog zvuka se životinje u afričkoj savani najviše plaše. Očekivali su da to bude zvuk nekog od strašnih predatora iz prirode, poput lavova, ali se ispostavilo da postoji jedan zvuk koji uteruje strah u kosti svih drugih bića, pa i najvećih predatora, više i od rike lavova, laveža pasa, pucnjave... To je – ljudski govor.

- Strah od ljudi je toliko jak i toliko urezan u životinje, da je to nešto o čemu treba da razmišljamo kada razgovaramo o očuvanju životinja. Rašireni strah od ljudi među životinjama savane je pravi dokaz negativnog uticaja koji imaju ljudi. Ne samo da im smetaju gubitak staništa, klimatske promene i izumiranje vrsta, već je samo prisustvo ljudi dovoljno da izazivaj jake emocije. Smrtno se plaše ljudi, mnogo više nego bilo kog drugog predatora – rekli su biolozi Majkl Kinči i Lijana Zanet.


3. Misteriozno zlatno jaje izvučeno sa dna okeana, ispitano, niko još ne zna šta je

Zlatno jaje, NOAA, misterija Foto: NOAA Ocean Exploration, Seascape Alaska

Podvodna ekspedicija američke Nacionalne okeanske i atmosferske administracije (NOAA) na dnu okeana, nedaleko od obala Aljaske, otkrila je neobično misteriozno jaje. Naučnici nisu znali o čemu se radi prilikom izvlačenja, a neverovatno je to što ni nakon ispitivanja nisu saznali ništa više o njemu.

- Iako smo ispeli da uzmemo „zlatno jaje“ sa dna okeana i prebacimo ga na brod, i dalje nismo uspeli da identifikujemo o čemu je reč osim da je reč o nečemu što ima biološko poreklo. Iako je pomalo ponižavajuće biti iznenađen ovih otkrićem, ono služi kao podsećanje na to koliko malo znamo o našoj planeti i koliko toga još možemo da naučimo o našim okeanima – rekao je Sem Kandio, koordinator ekspedicije NOAA, odeljenja za okeanska istraživanja.

4. Sve pretpostavke o izgledu Ledenog čoveka bile su pogrešne

Eci, ledeni čovek, mumija Foto: Klaus-Dietmar Gabbert / AFP / Profimedia

Ledeni čovek ili Eci najčuvenija je mumija Evrope i istovremeno najispitivanija mumija na svetu. Otkriven je 19. septembra 1991. na južnoj padini Ectalskih Alpa, na visini od 3.210 metara. Od tada do danas napravljeno je mnogo njegovih rekonstrukcija, a najpoznatija je ona koju su napravili holandski umetni Adri i Alfons Kenis 2011. za Arheološki muzej u Bolcanu. Na njoj je predstavljen kao vitak muškarac svetle kože, sa dugom bradom i kosom. Međutim, najnovija istraživanja objavljena u avgustu ove godine, srušila su sve te pretpostavke.

Ispostavilo se da je Eci bio ćelav, da je imao sklonost ka gojenju i dijabetesu, kao i da je imao mnogo tamniju kožu i tamnije oči nego što se mislilo.

Ranije smo mislili da je njegova koža potamnela zbog procesa mumifikacije. Ipak, čini se da je tamna boja mumije prilično slična boji koju je ledeni čovek imao tokom života – rekao je Albert Cink, koautor studije i šef Instituta za proučavanje mumija Eurac.

5. Orke napadaju brodove oko Gibraltarskog moreuza

786581062 Orke oko brodova Credit: Michael S. Nolan / Alamy / Alamy / Profimedia

Grupa orki, poznatih i kao kitovi ubice, potopila je u novembru još jedan brod u blizini Gibraltarskog moreuza. To je četvrti brod koji su orke potopile za manje od dve godine, a ko zna koji su napali. Neobičan napad, tokom koga udaraju u kormilo, samo je najnoviji primer čudnog ponašanja orki, inače neverovatno inteligentnih predatora.

Veruje se da su napadi počeli kada je grupa u kojoj je bila Vajt Gledis, ženka koja je verovatno traumatizovana zbog sudara sa brodovima, počela da udara u kormila plovila. Neobično ponašanje se onda raširilo i napadi su postali sve češći i sve odvažniji.

Kako je Telegraf Nauka nedavno pisao, orke su u poslednje vreme počele da napadaju brodove i čamce, da otimaju mladunce crnih delfina i čereče ajkule kako bi se hranile njihovim jetrama. Svi ovi incidenti predstavljaju samo dodatni dokaz o inteligenciji ovih predatora.

6. Slepi miš ima penis toliko veliki da ne mogu da imaju se*s

Veliki ponoćnjak Foto: Marcos Veiga / Alamy / Profimedia

Vrsta slepog miša nazvana veliki ponoćnjak ili Eptesicus serotinus može da se vidi bilo gde u Evropi i Aziji. Uprkos tome, predstavljaju misteriju za naučnike, koji su tek u 2023. otkrili njihovu šokantnu tajnu – da zbog prevelikog penisa ne mogu da imaju se*s, već se razmnožavaju trljanjem genitalija i po nekoliko sati.

- Ljudi su se uvek pitali zašto slepi miševi imaju tako velike penise. Dugo se pitamo da li ovako veliki organ predstavlja problema za penetraciju. Penis je preveliki, vagina je premala. Kako to funkcioniše? - rekao je Brok Fenton, biolog sa Univerziteta Zapadnog Ontarija, za Science.org.

Najnovija studija i video-snimci seksualnog odnosa pokazali su da i ne funkcioniše. Umesto da se pare s penetracijom, navode autori istraživanja objavljenom u žurnalu Current Biology, ovi slepi miševi se pare kontaktom, trljanjem genitalija tokom kojeg se prebacuje sperma, što je ponašanje kakve do sada nije primećeno među sisarima, a ima ga među pticama.

7. Tumor sa zubima iskopan iz grobnice stare 3.000 godina

Arheolozi su, tokom iskopavanja na groblju u Amarni, otkrili tumor jajnika koji se ugnezdio u karlici žene preminule pre više od tri milenijuma. Tumor, koštana masa sa dva zuba, najstariji je pronađeni primer teratoma, retke vrste tumora koji se obično javlja u jajnicima ili testisima.

Tokom iskopavanja u jednoj grobnici na severnom groblju otkriven je skelet žene stare između 18 i 21 godinu umotanu u prostirku od biljnih vlakana. Sahranjena je sa poklonima za zagrobni život, uključujući i prsten ukrašen figurom Besa, božanstva zaštitnika trudnica, porodilja, pesme i igre. Na njenoj karlici otkrivena je koštana masa veličine većeg zrna grožđa sa dva deformisana zuba.

Do sada su otkrivena samo četiri arheološka primera teratome, tri u Evropi i jedan u Peruu.

Amarna je bio grad na istočnoj obali koji je osnovao faraon Ehnaton (rođen kao Amenhotep IV) nakon što je sproveo najveću društveno-religijsku reformu i uveo atonizam, prvu monoteističku religiju na svetu. Reforma je trajala samo nešto malo duže od njegove vladavine jer je već jedan od naslednika – Tutankamon – odbacio novu religiju i vratio politeizam.

(Telegraf Nauka)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>