• 0
 ≫ 

Vreme čitanja: oko 2 min.

Dva groblja otkrila mračnu tajnu srednjeg veka: Stabilni izotopi ključ istraživanja

 ≫ 

Vreme čitanja: oko 2 min.

Analiza pokazala kako su se hranili ljudi iz različitih staleža od 9. do 13. veka

  • 0
Ishrana u srednjem veku Foto-kolaž: Shutterstock/Solid photos; akg-images / akg-images / Profimedia

Analiza stabilnih izotopa na ostacima sa dva groblja u Francuskoj otkrila je mračne tajne srednjeg veka – ogromne razlike kako u ishrani između muškaraca i žena, tako i u ishrani plemića, sveštenika i običnih ljudi. To je otkriveno u istraživanju o dijeti između 9. i 13. veka.

Razlike u ishrani su najveće u količini mesa u obrocima, ali i u dužini perioda dojenja dece – mali plemići su koristili majčino mleko i do četvrte godine, piše Phys.org.

- Religija je imala važnu ulogu u mnogim aspektima života tokom srednjeg veka. Međutim, većina podataka dolazi iz istorijskih izvora elite i crkvenih lidera i biohemijskih potpisa na skeletima sahranjenim na crkvenim grobljima. U ovom istraživanju ispitali smo ishranu pojedinaca sahranjenih na grobljima za različite društvene klase – na elitnom groblju Sen Žan de Todon (od 9. do 13. veka) i na groblju za ljude nižeg staleža Sen Viktor la Kost (od 9. do 13. veka) – navodi se u studiji objavljenoj u Archaeological and Anthropological Sciences.

Koristeći postojeća znanja iz istorijskih izvora, istraživači su postavili hipotezu da su plemići imali najraznovrsniju ishranu – da su jeli više vrsta biljnih proizvoda, ali i ribu i meso, kao i mleko i mlečne proizvode. Takođe, monasi su imali uglavnom vegetarijansku ishranu sa redovnim pristupom ribi, dok su pripadnici niže klase uglavnom imali vegetarijansku ishranu u koju su povremeno dodavane riba ili meso.

Podaci dobijeni analizom stabilnih izotopa u ostacima iz elitnog groblja Sen Žan de Todon pokazali su da su oni jeli uglavnom ovas, ječam, raž i pšenicu, ali i da su imali redovan pristup belančevinama iz mesa, kao što se i pretpostavljalo.

Interesantno je, dodaju, da su rezultati pokazali kako su žene unosile manje proteina od muškaraca. To je, navode, u skladu sa benidiktinskim pravilima posta koja su različita u odnosu na pol, godine i status.

- Iznenadilo nas je što je postojala manja razlika u ishrani kod individua sa obeleženim grobovima u odnosu na one sa neobeleženim iako smo pretpostavili da su u obeleženim grobovima osobe sa višim statusom – rekla je dr Džejn Holstrom, glavna autorka studije i antropolog sa Koledža Makalistar u SAD.

Za groblje Sen Viktor la Kost rezultati su pokazali homogenu dijetu i to uglavnom od žitarica i povrća, bez obzira na pol ili druge faktore.

Dojenje Foto: akg-images / akg-images / Profimedia

Neočekivano otkriće je to da je postojala velika razlika u tome koliko dugo su dojena deca u zavisnosti od staleža. Dok su podaci sa plemićkog groblja pokazali da su deca do druge, treće ili četvrte godine ili i dalje koristila majčino mleko ili im je tek uvođena druga hrana, podaci sa običnog groblja pokazali su da su deca nižeg statusa dojena do prvog ili drugog rođendana, oko dve godine manje.

(Telegraf Nauka / Phys.org)

Video: Prirodnjački muzej dobija svoju zgradu posle 130 godina

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>