Istorijski trenutak za Vojadžer 1: Letelica će sutra biti tačno jedan svetlosni dan udaljena od Zemlje

Vreme čitanja: oko 2 min.

Foto: Shutterstock/joshimerbin

Letelica Vojadžer 1, deo najdugovečnije misije američke svemirske agencije NASA, trebalo bi da sutra, 18. novembra 2026. postavi još jedan rekord. Za sondu, koja je najdalji objekat napravljen ljudskom rukom, sutra u 11.16 po centralnoevropskom vremenu biće još jedan istorijski trenutak – biće tačno jedan svetlosni dan udaljena od Zemlje.

Misija je lansirana 1977. godine sa 10 namenskih naučnih instrumenata, od kojih su neki isključeni nakon susreta letelice sa planetama.

Danas sonde Vojadžer putuju kroz međuzvezdani prostor i jedine su svemirske letelice koje su ikada direktno proučavale ovaj region.

Sonda Vojadžer 2 lansirana je 20. avgusta 1977, a Vojadžer 1 nešto kasnije – 5. septembra 1977. Cilj misije bio je istraživanje udaljenog dela Sunčevog sistema i one su prikupile podatke o Jupiteru, Saturnu, Uranu i Neptunu, a onda su nastavile put ka međuzvezdanom prostoru. Vojadžer 1 je napustio Sunčev sistem 25. avgusta 2012, a 5. novembra 2019. to je učinio i Vojadžer 2.

Kako je Telegraf Nauka već pisao, stručnjaci često govore da se sonde Vojadžer 1 i Vojadžer 2 nalaze „na neprijateljskoj teritoriji“ i da u „međuzvezdanom prostoru izbegavaju metke“.

Vojadžer 1 juri kroz svemir brzinom od 61.155 kilometara na sat i nalazi se dalje od Zemlje od bilo kog drugog objekta napravljenog ljudskom rukom. Letelica neće registrovati nikakvu promenu u svom okruženju kada pređe granicu od jednog svetlosnog dana, niti će se išta promeniti na samoj letelici.

Vojadžer 1 mesecima mučio inženjere u komandi misije... Foto: NASA / UPI / Profimedia

Letelice Vojadžer (i Vojadžer 1 i Vojadžer 2) energiju dobijaju iz radioizotopskih termoelektričnih generatora, koji toplotu raspadajućeg plutonijuma pretvaraju u električnu energiju. Kako se zalihe plutonijuma neprestano troše, obe sonde gube oko 4 vata snage svake godine. Skoro pola veka od lansiranja Vojadžera, energetske rezerve letelice postale su veoma male, što zahteva da se štedi energija isključivanjem uređaja i sistema koji nisu neophodni.

Obe letelice nose kroz svemir takozvanu „zlatnu ploču“. Na njoj su snimci sa Zemlje, od zvukova životinja i muzike iz različitih epoha do poruka za vanzemaljce na 59 jezika. Jedan od tih jezika je i srpski, a poruka koju je izgovorio Milan Smiljanić glasi: „Želimo vam sve najlepše sa naše planete“.

(Telegraf Nauka)