Redak daleki objekat 2020 VN40 pronađen u savršenom skladu sa Neptunom
Astronomi su otkrili redak objekat daleko iza Neptuna, iz klase poznate kao transneptunski objekti, koji se kreće u ritmu sa džinovskom planetom.
Ovaj objekat, nazvan 2020 VN40, prvo je potvrđeno telo sa jednom orbitom oko Sunca na svakih deset Neptunovih orbita.
Otkriće pomaže naučnicima da razumeju kako se ponašaju objekti u spoljnjem solarnom sistemu i kako su dospeli tamo. Podržava ideju da su mnogi daleki objekti privremeno „uhvaćeni“ Neptunovom gravitacijom dok putuju kroz svemir.
„Ovo je veliki korak u razumevanju spoljnjeg solarnog sistema“, kaže Rozmeri Pajk iz Harvardsko-smitsonovskog Centra za astrofiziku. „Pokazuje da čak veoma udaljeni regioni pod uticajem Neptuna mogu sadržati objekte i daje nam nove informacije o evoluciji solarnog sistema“.
Otkriće je ostvarila misija LiDO, koja je tragala za neobičnim objektima u spoljnjem solarnom sistemu. To istraživanje je koristilo kanadsko-francusko-havajski teleskop za glavne operacije i opservatoriju Džemini i teleskop Magelan-Bade za dodatne opservacije.
Istraživanje je tragalo za telima sa orbitama koje idu daleko iznad i ispod ravni Zemljine orbite oko Sunca – deo spoljnjeg solarnog sistema koji nije dobro proučen. Fascinantno je koliko mnogo malih tela u solarnom sistemu postoji na tim veoma velikim, veoma nagnutim orbitama, kažu naučnici. Gorepomenuti objekat je u proseku oko 140 puta udaljeniji od Sunca nego Zemlja i ima veoma nagnutu putanju kroz solarni sistem.
Objekat 2020 VN40 je još zanimljiviji u pogledu kretanja s obzirom na Neptun. Većina objekata sa prostim odnosom trajanja svoje orbite naspram trajanja Neptunove orbite uvek je najbliža Suncu kad je Neptun daleko.
Nasuprot tome, 2020 VN40 je najbliži Suncu kad je Neptun vrlo blizu, ako posmatrate njihove pozicije sa tačke iznad solarnog sistema. Nagnutost orbite 2020 VN40 znači da objekti zapravo nisu blizu, pošto je 2020 VN40 zapravo daleko ispod solarnog sistema – samo se čini da su blizu kad se mapa spljošti. Svi drugi rezonantni transneptunski objekti orbitiraju tako da izbegavaju ovo poravnanje prilikom svog najbližeg prilaza Suncu, čak i na spljoštenoj mapi.
„Ovo novo kretanje je kao pronalazak skrivenog ritma u pesmi koju smo mislili da poznajemo. Moglo bi promeniti naše razmišljanje o načinu kretanja dalekih objekata“, kažu autori studije.
Nalazi sugerišu da veoma nagnute orbite mogu dovesti do novih i neočekivanih tipova kretanja. Misija LiDO je već pronašla više od 140 dalekih objekata, a još otkrića se očekuje od budućih opservacija. Pomoću teleskopa kao što je „Vera Rubin“, naučnici se nadaju otkriću još mnogo objekata poput 2020 VN40.
„Ovo je tek početak. Otvaramo novi prozor za pogled u prošlost solarnog sistema“.
(Telegraf Nauka/Phys.org)