Antarktik: Naučnici upozoravaju na potencijalne uticaje priobalnog „osvežavanja“ vode
Mnogi od najmanjih stanovnika Antarktika evoluirali su tokom miliona godina tako da je hemijski sastav njihovih telesnih tečnosti sličan morskoj vodi. Međutim, kombinacija topljenja glečera, pojačanih kiša i ekstremnih vremenskih prilika znači da su vode u nekim od najudaljenijih delova planete sve više izložene smanjenju nivoa soli.
Naučnici ovaj fenomen nazivaju „osvežavanjem“, a nova studija ističe uticaj koji bi to moglo imati na vrste u plitkim priobalnim vodama Antarktika. Istraživači upozoravaju da kontinuirano osvežavanje priobalnih voda može predstavljati značajnu pretnju za mnoge morske beskičmenjake koji žive u tom regionu, ali i da bi moglo promeniti prirodu svetskog okeana.
Istraživanje su sproveli naučnici sa Plimutskog univerziteta i iz Britanskog antarktičkog instituta, a zasniva se na prethodnom radu na proceni uticaja promenljivih okeanskih uslova na neke od najmanjih, ali najvažnijih stanovnika planete.
„Otkrili smo još 2017. godine da čak i ako se voda delimično razblaži - amfipode gube so i dolazi do oštećenja njihovih škrga. Ovo je važno za celu planetu jer su Antarktik i njegov živi svet bitni za funkcionalnu životnu sredinu. Oštećenje Antarktika nanosi štetu svima nama, a osvežavanje ne mora biti vrlo veliko da bi imalo ozbiljan uticaj na zdravlje mnogih vrsta beskičmenjaka“, kažu istraživači.
Novo istraživanje se fokusira na vrstu džinovskog amfipoda Paraceradocus miersi, uveliko prisutnu u antarktičkim vodama i srodnu sa skačućim amfipodama na plažama u umerenim klimatskim zonama.
Koristeći jedinke skupljene u zalivu Rajder na Antarktičkom poluostrvu, istraživači su procenili kako njihove telesne tečnosti i unutrašnji organi reaguju kad su izloženi simuliranom eksperimentu osvežavanja. Otkrili su da je ova vrsta, kad je izložena smanjenju nivoa soli u vodi, još u stanju da reguliše neke od ključnih hemikalija – uključujući kalcijum – koje su bitne za njene telesne funkcije.
Međutim, ukupna regulacija jona koji čine punu koncentraciju morske vode je narušena, što znači da amfipode gube so i njihove škrge bivaju oštećene. To može dovesti do velikog broja smrti među jedinkama koje žive u plitkim vodama.
„Dok se klimatske promene nastavljaju, životne sredine će se menjati više od uslova s kojima životinje mogu da se nose. U morima oko Antarktika, najveći signal klimatskih promena je topljenje leda, što u okeane dodaje velike količine sveže, slatke vode. Ovo smanjenje saliniteta moglo bi imati drastične posledice, menjajući zajednice na morskom dnu. Naša studija pruža bitne dokaze o tome šta bi se u budućnosti moglo dogoditi sa različitim vrstama“, kažu autori.
(Telegraf Nauka/EurekAlert)