Skriveno čudo u dubinama Arktičkog kruga: Novo hidrotermalno polje otkriveno pored obale Norveške

T. B.
Vreme čitanja: oko 2 min.

Otkriće novog hidrotermalnog polja otvara nove puteve za istraživanje života na drugim planetama, osvetljavajući razvoj sveta na ekstremnim dubinama

Ilustracija: Pixabay/PublicDomainPictures

Duboko ispod površine Arktičkog okeana naučnici su otkrili zapanjujuće novo hidrotermalno polje koje menja naše shvatanje pomorskih ekosistema. Ovo polje, nazvano Jutul po divovima iz nordijske mitologije, prostire se duž Knipovičevog grebena pored obale Svalbarda u Norveškoj, na dubini većoj od 3.000 metara, piše Science alert.

Geološka pozicija Jutul polja se nalazi na granici između dve tektonske ploče Zemlje, na grebenu sporog širenja. Ploče se veoma sporo udaljavaju jedna od druge, što uzrokuje rastezanje kore i stvaranje dolina i grebena. Do 2022. godine, Knipovičev greben je bio jedini greben severno od Islanda gde nije detektovana hidrotermalna aktivnost. Otkrićem Jutul polja popunjena je značajna praznina u hidrotermalnom rasporedu između Norveškog i Grenlandskog mora. Upotrebom MARUM-QUEST podmornice na daljinsko upravljanje, naučnici su pregledanjem slika i uzoraka vode sa velike dubine koje je sakupila podmornica pronašli hidrotermalno polje na morskom dnu.

Hidrotermalni izvori su fenomeni koji se javljaju na morskom dnu gde vulkanska aktivnost ispod površine uzrokuje curenje toplote i minerala kroz pukotine. Ova toplota stvara neobične oaze života na mestima gde bi se najmanje očekivalo.

- Voda prodire u morsko dno gde se zagreva magmom. Pregrejana voda se zatim vraća na morsko dno kroz pukotine i raseline - objašnjava morski geolog Gerhard Borman sa Univerziteta u Bremenu u Nemačkoj.

Polje Jutul, koje je dugo najmanje kilometar i široko 200 metara, predstavlja pravo čudo prirode. Hidrotermalni izvori stvaraju topla mesta bogata mineralima i hemijskim jedinjenjima koja omogućavaju razvoj života u dubinama gde sunčeva svetlost ne dopire. U ovim dubinama, gde su uslovi stalno tamni, ledeno hladni i pod visokim pritiscima, život se oslanja na hemosintezu umesto na fotosintezu.

Hemosinteza je proces kojim organizmi koriste hemijske reakcije za stvaranje energije, umesto sunčeve svetlosti. Ovo omogućava postojanje raznovrsnih ekosistema koji su nezavisni od površinskog sveta. Hidrotermalni izvori na morskom dnu pružaju uvid u to kako bi život mogao nastati na drugim planetama i mesecima sa sličnim ekstremnim uslovima.

Otkrivanje Jutul polja ima veliki značaj za nauku. Ovo polje povezuje hidrotermalne sisteme Lokijevog zamka i Aurora hidrotermalnog polja, što omogućava bolje razumevanje distribucije faune koja se oslanja na hemosintezu. Pored toga, ovo otkriće pruža uvid u okeansku hemiju i cirkulaciju materijala kao što je ugljenik.

- Hidrotermalno polje Jøtul je prvo koje je otkriveno duž 500 kilometara dugog ultra-sporo širećeg Knipovičevog grebena i značajno je jer predstavlja novu vezu između aktivnih hidrotermalnih sistema Lokijevog zamka na zavijanju Mons i Knipovičevih grebena i hidrotermalnog polja Aurora na Gakelovom grebenu - pišu istraživači u svom radu objavljenom u Scientific Reports.

Ovo otkriće ne samo da doprinosi naučnom razumevanju dubokog okeana, već naglašava i važnost zaštite biodiverziteta našeg planeta. Naučnici će nastaviti sa istraživanjima kako bi otkrili više o ovim fascinantnim pomorskim ekosistemima i njihovoj ulozi u globalnim procesima Zemlje.

(Telegraf Nauka / Science alert)