Usamljenost vodi ka alkoholu: Neobično istraživanje na miševima otkrilo značajan mehanizam u mozgu
Usamljenost može biti opasnija nego što mislimo, barem kada je reč o konzumaciji alkohola. Novo istraživanje otkriva da izolacija kod mužjaka miševa povećava želju za alkoholom, a ovaj mehanizam u mozgu mogao bi imati značajne implikacije i za ljude, prenosi Nature Neuroscience.
Istraživači koje je predvodila Riša Patel sa Univerziteta Nortvestern u Čikagu proučavali su vezu između dva dela mozga - amigdale i prefrontalnog korteksa, preneo je Špigel.
Preporučujemo
Skrivena fizika iza oblika ružinog trna
Superduboki dijamant iz Brazila otkrio kako voda dospeva u najdublje slojeve Zemlje i zašto je to važno
Kada su miševi koji su prethodno živeli u grupama bili izolovani, ta neuronska veza postala je znatno aktivnija, dok su mužjaci pokazali veću sklonost ka konzumiranju alkohola. Životinje su mogle da biraju između dve posude za piće - jedne sa čistom vodom i druge sa 15-procentnim rastvorom alkohola. Nakon izolacije, mužjaci su češće birali alkohol, dok su ženke smanjile njegovu konzumaciju.
- Naše istraživanje pokazuje da određeni signalni put postaje preaktivan tokom izolacije i direktno dovodi do povećane konzumacije alkohola, kao i da mužjaci i ženke pribegavaju različitim neuronskim strategijama kada su sami - rekla je Patel.
Istraživači smatraju da bi rezultati mogli da doprinesu boljem razumevanju alkoholizma kod ljudi.
Navode da poremećaji u sličnim neuronskim putevima kod ljudi pokazuju određene obrasce povezane sa željom za alkoholom i povratkom na konzumiranje alkohola, dok klinička istraživanja ukazuju da prefrontalni korteks ima važnu ulogu u tim procesima. Slične polne razlike primećene su i u istraživanjima ljudi.
Naučnici su prošle godine analizirali podatke oko 17.800 učesnika u tri velike studije u Nemačkoj i utvrdili da su usamljeni muškarci skloniji češćem konzumiranju alkohola i povezanim zdravstvenim rizicima. Usamljene žene, s druge strane, bile su manje sklone konzumaciji alkohola nego žene koje nisu prijavljivale usamljenost.
Ipak, istraživači naglašavaju da još nije poznato u kojoj meri se nalazi dobijeni na miševima mogu preneti na ljude i da će to biti predmet budućih studija.
(Telegraf Nauka/Tanjug)