
Misteriozni muk najvećih životinja na svetu: Zlokobno upozorenje za čovečanstvo
Mnogi plavi kitovi, najveće životinje na Zemlji, misteriozno su utihnuli, što je izazvalo uzbunu u naučnoj zajednici. Mnogi se pitaju da li je ovaj muk zlokobno upozorenje za čovečanstvo i pokazatelj uticaja klimatskih promena na morski svet.
Stručnjaci su snimali kitove u zalivu Monterej u Kaliforniji upravo kako bi bolje razumeli uticaj ljudskog delovanja na život u okeanima. Eksperti sa Istraživačkog instituta akvarijuma Monterej Bej otkrili su da je pevanje plavih kitova opalo za skoro 40 odsto u poslednjih šest godina, piše Dejli mejl.
Tokom tog perioda, tim je utvrdio da su veliki toplotni talasi zahvatili region, omogućavajući cvetanje toksičnih algi koje su uništile izvor hrane za ove sisare.
- To je izazvalo najrasprostranjenije trovanje morskih sisara ikada zabeleženo. Bila su to teška vremena za kitove - rekao je za National Geographic Džon Rajan, stručnjak sa Istraživačkog instituta akvarijuma Monterej Bej.
Morski toplotni talas poznat kao „Mrlja“ počeo je 2013. godine i do 2016, godinu dana nakon početka studije, prekrio je hiljade kilometara neuobičajeno toplom vodom. „Mrlja“ je podigla temperaturu okeana za više od 2,5 stepena, uništavajući populacije krila i inćuna.
- To je kao da pokušavate da pevate dok gladujete - rekao je Rajan.
S obzirom na to da je kril, ključni izvor hrane za mnoge morske vrste, zbrisan, naučnici upozoravaju da to ukazuje na dublju krizu koja se razvija u okeanima usled ubrzanja klimatskih promena.
- Ovi morski toplotni talasi imaju posledice po ceo ekosistem. Ako ne mogu da pronađu hranu, a mogu da pređu celu Zapadnu obalu Severne Amerike, to je zaista posledica ogromnih razmera - rekla je za National Geographic Keli Benoa-Berd, morski biolog iz akvarijuma Monterej Bej.
Iako se tim fokusirao na kitove kod obale Kalifornije, primetili su da se tišina javlja i širom južnog Pacifika, u delovima Južnog okeana i u argentinskim vodama. Pošto plavi kitovi u velikoj meri zavise od zvuka za komunikaciju, istraživači godinama koriste podvodne mikrofone, zvane hidrofoni, kako bi ih prisluškivali. Ovi uređaji hvataju duboke, niskofrekventne zvuke i pesme koje plavi kitovi koriste da pronađu partnere, navigiraju i ostanu u kontaktu sa svojom grupom.
Grbavi kitovi imaju raznovrsniju ishranu i prilagođeni su teškim uslovima, pa je njihovo pevanje ostalo nepromenjeno. Nasuprot tome, plavi kitovi i kitovi perajari hrane se skoro isključivo krilom, a njihovo pevanje se čulo ređe nego prethodnih godina. Tim je primetio da je sve to bilo posledica „Mrlje“.
- Ne čujemo ih kako pevaju. Troše svu svoju energiju na potragu. Jednostavno ne ostaje dovoljno vremena, a to nam govori da su te godine neverovatno stresne – rekao je Rajan.
U vodama između ostrva Novog Zelanda, naučnici koji su pratili plave kitove od 2016. do 2018. takođe su naišli na jezivu tišinu tokom godina „Mrlje“, slično onome što je zabeleženo kod obale Kalifornije.
- Plavi kitovi su pokazatelji. Oni odražavaju mnoge okeanske procese. Gde se nalaze i šta rade, mnogo nam govori o zdravlju ekosistema - rekla je Don Barlou, ekološkinja sa Instituta za morske sisare Državnog univerziteta u Oregonu i vodeća autorka studije.
(Telegraf Nauka/Daily Mail)
Video: Projekat o osnaživanju Romkinja iz Srbije uzor evropske naučne zajednice, osvojio Grand Prize
Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.