PM čestice udaraju pravo u mozak: Zbog zagađenja ljudi ne mogu da funkcionišu
Čak i kratkotrajna izloženost opasnim PM česticama u vazduhu može onemogućiti sposobnost ljudi da se fokusiraju na ono što rade, pa čak i na najosnovnije aktivnosti, poput odlaska u prodavnicu, pokazala je nova studija. Zagađenje vazduha slabi i ljudsku sposobnost tumačenja emocija i društveno prihvatljivog ponašanja, piše MedicalXpress.
Naučnici su testirali kognitivne sposobnosti učesnika studije na čistom vazduhu, ali i nakon boravka na zagađenom vazduhu 4 sata. Testovima su proveravane radna memorija, selektivna pažnja, prepoznavanje emocija, psihomotorna brzina i koncentracija.
Studija naučnika sa Univerziteta u Birmingemu i Univerziteta u Mančesteru, objavljena u Nature Communications, otkrila je da zagađenje negativno utiče na selektivnu pažnju i prepoznavanje emocija bez obzira na to da li dišu normalno ili samo kroz usta.
Eksperti sugerišu da upalni procesi koje izaziva zagađenje mogu da budu krivi za ovo, ali naglašavaju da zagađenje nije uticalo na radnu memoriju. To pokazuje da su neke moždane funkcije otpornije na kratkotrajno zagađenje.
- Naša studija daje ubedljive dokaze da čak i kratkotrajno izlaganje PM česticama može da ima negativan uticaj na moždane funkcije ključne za svakodnevne aktivnosti – rekao je dr Tomas Faerti, koautor i ekspert sa Univerziteta u Birmingemu.
Frensis Poup, profesor sa istog univerziteta i koautor studije, kaže da loš kvalitet vazduha intelektualni razvoj i radnu produktivnost.
- To može imati društvene i ekonomske implikacije u visoko tehnološkom svetu zavisnom od kognitivne izvrsnosti. Smanjena produktivnost utiče na ekonomski rast, pa je hitno neophodna stroža regulacija kvaliteta vazduha i neophodne su mere za borbu protiv štetnih posledica zagađenja na mozak, posebno u veoma zagađenim urbanim oblastima – rekao je on.
PM čestice je skraćenica od termina particulate matter, što označava čestice u vazduhu. Mogu biti PM 10, čiji je prečnik do 10 mikrometara, i PM 2,5, čiji je prečnik do 2,5 mikrometra.
(Telegraf Nauka/MedicalXpress)
Video: Razgovor sa Gregom Gejdžom, čovekom koji zna kako naš mozak radi
Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.