• 0
 ≫ 

Vreme čitanja: oko 2 min.

Žena pijana iako ne pije – gljivice u njenom stomaku proizvode sopstveni alkohol

D. M.
 ≫ 

Vreme čitanja: oko 2 min.

Žena je misteriozno postajala pijana iako nije konzumirala alkohol. Ispostavlja se da je uzrok retko stanje zvano „sindrom autofermentacije“.

  • 0
Saccharomyces cerevisiae, pivarski kvasac, gljivice Foto: Wikipedia/Mogana Das Murtey and Patchamuthu Ramasamy, CC BY 3.0

Ta žena je uvek nanovo završavala u lekara zbog preterane pospanosti, nerazgovetnog govora i mirisa alkohola u dahu, iako nije popila ni kap alkohola. Ispostavlja se da su mikrobi u njenom stomaku proizvodili sopstveni alkohol – čineći je pijanom, piše Live Science.

Konačno je dijagnostikovano retko stanje zvano „sindrom autofermentacije“. Međutim, pre toga je 50-godišnja žena u sedam navrata tokom dve godine upućivana u urgentni centar. Svaki put su njeni simptomi bili slični i izgledala je pijano.

Njena pospanost je bila naročito problematična pošto bi iznenada zaspala dok se spremala za odlazak na posao ili dok je pripremala obroke. Zbog ove omamljenosti nedeljama nije išla na posao i gubila je apetit.

Doktori bi svaki put dijagnostikovali pijanstvo. Međutim, odavno je prestala da pije alkohol zbog verskih razloga, napisali su doktori u novom izveštaju. Njena porodica je to potvrdila.

Medicinska istorija sadržala je pokazatelj šta uzrokuje nastupe pijanstva. Pet godina je imala ponovljene infekcije urinarnog trakta, tretirane čestim antibiotskim terapijama. Doktori su posumnjali da su, pored uklanjanja urinarne infekcije, jake doze antibiotika uništile korisne bakterije u probavnom sistemu.

To je verovatno omogućilo raznim gljivicama da prevladaju. Neke od tih gljivica mogu da fermentiraju ugljene hidrate, proizvodeći u suštini sopstveni alkohol.

Do sindroma autofermentacije dolazi kad takve gljivice – uključujući Saccharomyces cerevisiae, ili pivarski kvasac, i Candida albicans – rastu u dovoljno visokim koncentracijama i imaju pristup dovoljnoj količini ugljenih hidrata. Neke bakterije su takođe povezane sa ovim sindromom.

Ljudi sa visokim nivoom šećera u krvi i slabom sposobnošću razgradnje alkohola smatraju se podložnijima tom poremećaju, a ove osobine delom zavise od genetike.

Dijagnostikovanje sindroma autofermentacije može biti teško jer je veoma redak. Manje od 100 slučajeva je zabeleženo otkad je otkriven krajem 1940-ih.

Pomenutoj ženi je tek prilikom sedme urgentne posete lekarima prepisana antigljivična terapija zbog mogućeg sindroma autofermentacije, uz ograničavanje konzumacije ugljenih hidrata kako bi gljivice ostale bez šećera za fermentaciju.

Pacijentkinji su takođe prepisani probiotici radi obnove korisnih stomačnih bakterija, uz antibiotike uskog sprektra dejstva za lečenje urinarne infekcije.

Antibiotici šiokog spektra ubijaju mnoge bakterije odjednom i mogu imati ogroman uticaj na stomačni mikrobiom. S druge strane, antibiotici uskog spektra su mnogo precizniji u ciljanju bakterija koje izazivaju infekciju.

Nakon više meseci bez relapsa, doktori su testirali da li bi konzumacija ugljenih hidrata povećala nivo alkohola u krvi pacijentkinje. Pošto nije došlo do pogoršanja, savetovali su joj da polako povećava unos ugljenih hidrata, uz nadzor.

Svest o ovom sindromu, koji ima značajne društvene, legalne i medicinske posledice za pacijente i njihove bližnje, bitna je za kliničku dijagnozu i tretman.

(Telegraf Nauka/Live Science)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>