Kad je saudijska pustinja bila zelena: Jezerska obala stara 125.000 godina otkriva kako su živeli rani ljudi

   ≫   
Čitanje: oko 3 min.
  • 0

Saudijska komisija za baštinu objavila je rezultate arheološke i ekološke studije koja je izvedena u saradnji sa Univerzitetom za nauku i tehnologiju Kralj Abdulah (KAUST) i australijskim Univerzitetom Grifit.

Ostaci megafaune, kameno oruđe i retki biljni materijali pronađeni na 125.000 godina staroj jezerskoj lokaciji Uruk al-Džulajba u Mundafanu, na jugu Saudijske Arabije, daju jednu od dosad najdetaljnijih slika preistorijskog ljudskog života u Arabiji.

Ova otkrića pokazuju kako su rani ljudi živeli, lovili i upotrebljavali svoju životnu sredinu tokom zelenijeg i vlažnijeg perioda u arabijskoj istoriji. Nalazi studije dodaju značajne dokaze o davnoj istoriji čoveka i životne sredine u Saudijskoj Arabiji i doprinose širem razumevanju ranog prisustva ljudi na Arabijskom poluostrvu.

Istraživači su koristili satelitsko modeliranje terena da bi mapirali drevno jezero od oko 340 kvadratnih kilometara, sa maksimalnom dubinom od 29 metara. Sedimenti, geomorfološki podaci i akvatični ostaci ukazivali su na relativno stabilnu slatkovodnu površinu okruženu vegetacijom i otvorenim travnjacima.

Takođe su sprovedena sistematska ispitivanja sa ciljem prikupljanja fosila i kamenog oruđa, korišćene su dve metode utvrđivanja starosti, na pesku i na fosilnim zubima, primenjene su tehnike 3D-rekonstrukcije kamenog oruđa i izvršene su mikroskopske i hemijske analize.

Ova sveobuhvatna metodologija obezbedila je direktan uvid u način kako su rane ljudske populacije živele i prilagođavale se tokom poslednjeg interglacijalnog perioda, tople i vlažne faze pre otprilike 125.000 godina, poznate kao Zelena Arabija.

Dokumentovano je više od 500 fosilnih primeraka biljaka i životinja, uključujući beskičmenjake, na više od 130 mesta. Životinjski ostaci su uključivali nilske konje, izumrle dugoroge bivole, kamile, arabijskog oriksa, gazele i nojeve.

Istraživači su sakupili 5.511 komada kamenog oruđa većeg od 2 centimetra u glavnoj zoni istraživanja. Više od 98% je bilo napravljeno od kremena i analize su pokazale upotrebu levaluazijenske tehnike u proizvodnji.

Na oruđu su ostaci raznih biljaka, uključujući neke koje su otrovne. Tragovi smole i drvenastog tkiva ukazuju na oružje, dok biljni ostaci ukazuju na obradu biljaka. Ovi tragovi predstavljaju različite upotrebe biljaka za hranu i svakodnevne zadatke.

Među najznačajnijim otkrićima su dokazi o potencijalnoj upotrebi otrovnih biljnih jedinjenja u lovačkoj tehnologiji, za koje se smatra da su među prvim takvim dokazima registrovanim u Saudijskoj Arabiji, uz neke od najranijih dokaza o vegetaciji srodnoj palmama u regionu. Ovi nalazi daju sliku populacije koja je na raznolik i sofisticiran način koristila svoje okruženje.

Ono što ovu lokaciju čini izuzetnom je to što su svi ovi elementi (ostaci životinja, kameno oruđe i biljni materijal) pronađeni zajedno u jedinstvenom, vremenski određenom kontekstu, tako da su istraživači mogli neobično detaljno da rekonstruišu svakodnevni život ljudi koji su naseljavali obalu jezera. Lokacija daje živopisnu i neobično kompletnu sliku kako su ljudi živeli u Zelenoj Arabiji.

Nalazi takođe pokazuju da su obale drevnog jezera Mundafan spajale svežu vodu, životinje, biljke i sirovine tokom vlažnog perioda pre oko 125.000 godina. Ova kombinacija je podržavala niz ljudskih aktivnosti, uključujući proizvodnju kamenog oruđa, pripremanje lovačke opreme, obradu životinjskih i biljnih resursa.

pustinja Foto: KAUST / Saudi Heritage Commission

Istraživači su otkriće u pesku jezera Mundafan u pustinji Prazna četvrt (Rub el Hali) opisali kao važan arheološki pronalazak koji rasvetljava drevnu životnu sredinu i njen odnos sa ljudima i životinjama u ranoj preistoriji južne Saudijske Arabije. Ova lokacija daje redak i veoma detaljan pogled na način kako su ljudi živeli u oblasti koja ni po čemu ne liči na današnju Arabiju.

Studija naglašava posvećenost otkrivanju bogate preistorije Arabijskog poluostrva, obezbeđujući bitne dokaze za razumevanje ranog ljudskog života, kretanja i tehnologije.

(Telegraf Nauka/EurekAlert)

Video: Dr Ejlem Ozdogan o Taš Tepeleru

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>