Naučnici zatečeni snimcima iz letelice: Pogledajte kako izgleda najveći vodopad ikada - nalazio se na Marsu

Vreme čitanja: oko 2 min.

NASA-in Mars Reconnaissance Orbiter (MRO) predstavlja prekretnicu u istraživanju Marsa. Od lansiranja, MRO je poslao više podataka nego sve prethodne misije zajedno, otkrivajući do sada neviđene detalje o površini, atmosferi i geološkoj istoriji planete.

Tri "oka" koja posmatraju Mars

MRO je opremljen sa tri napredne kamere koje ga čine najpreciznijim orbitalnim istraživačem do sada:

  • Mars Color Imager (MARCI) svakodnevno mapira globalne vremenske prilike, prateći peščane oluje i sezonske promene.
  • Context Camera (CTX) pokrila je 99% marsovske površine visoko rezolutnim snimcima, omogućavajući detaljnu geološku analizu.
  • HiRISE (High Resolution Imaging Science Experiment) beleži sitne detalje – od pomeranja dina do lavina na polarnim kapama i tragova nekadašnjih tokova vode.

Do danas, MRO je obišao Mars više od 60.000 puta, gradeći ogromnu vizuelnu arhivu i pokazujući da je planeta znatno dinamičnija nego što se mislilo. Sezonske promene na površini sugerišu postojanje slane tečne vode, što menja naše razumevanje marsovske klime i geološke evolucije.

Bazen Aredalija: Nekadašnje more na Marsu

Jedno od najznačajnijih otkrića MRO-a je bazen Aredalija, geološka depresija stara oko 3,8 milijardi godina, koja je nekada bila ogromno more. Procene pokazuju da je sadržala više vode nego deset Velikih jezera zajedno ili čak tri puta više od današnjeg Kaspijskog mora.

Na dnu ovog drevnog mora otkriven je sloj minerala debljine oko 400 metara, koji na Zemlji obično nastaju u hidrotermalnim izvorima. Takva staništa danas vrve životom, nezavisnim od sunčeve svetlosti, što otvara mogućnost da je Mars nekada imao slične ekosisteme pogodane za život.

Paralela sa Zemljom

Period kada je Aredalija bila ispunjena vodom poklapa se sa pojavom prvih oblika života na Zemlji, pre oko 3,7–3,8 milijardi godina. To ukazuje da je Mars mogao imati stabilno okruženje sa tečnom vodom i izvorima hemijske energije, potencijalno pogodnim za biološke procese.

Od toplih mora do ledene pustinje

Pre oko 3,7 milijardi godina, Mars je doživeo globalno zahlađenje. Veća količina vode se povukla ka polovima, formirajući polarne ledene kape koje i danas postoje. Istovremeno, vulkanska aktivnost izazvala je ogromne poplave koje su oblikovale površinu – ogromne količine vode obrušavale su se niz litice visoke četiri kilometra, stvarajući kanjone duge i po stotine kilometara, što je dokaz burne i vlažne prošlosti planete.

Šta ovo znači za potragu za životom?

Otkrivanje hidrotermalnih minerala čini bazen Aredalija jednom od najperspektivnijih lokacija za traženje znakova života. Takva okruženja na Zemlji vrve mikroorganizmima, pa naučnici veruju da su uslovi na Marsu mogli podržati mikrobne ekosisteme stotinama miliona godina.

Današnji podaci MRO-a usmeravaju buduće misije, identifikujući ključne lokacije za rovere i landere opremljene instrumentima koji mogu da otkriju organske molekule i druge tragove nekadašnjeg života.

(Telegraf Nauka/BBC)