Svemirska letelica NASA proletela kraj Marsa: Sledeći cilj je asteroid 16 Psiheja
Letelica Psyche (nazvana tako po grčkoj boginji Psihi) završila je uspešno svoj bliski prelet oko Marsa 15. maja. Tada se približila površini Crvene planete na 4.609 kilometara, saopštila je američka svemirska agencija NASA.
Cilj ovog preleta bio je da se iskoristi gravitaciona sila Marsa da obezbedi ključno ubrzanje letelici, prilagodi njenu orbitalnu ravan bez trošenja goriva i usmeri je ka asteroidu 16 Psiheja.
Letelica se sada kreće direktno ka asteroidu, koji se nalazi u glavnom asteroidnom pojasu između Marsa i Jupitera. Nakon preleta pored Marsa, tim za let je analizirao radio signale između letelice i Mreže dubokog svemira (DSN), globalnog sistema agencije za komunikaciju sa međuplanetarnim letelicama, kako bi potvrdio da se Psyche nalazi na ispravnoj putanji.
- Iako smo bili uvereni u naše proračune i plan leta, praćenje DSN-ovog Doplerovog signala u realnom vremenu tokom preleta i dalje je bilo uzbudljivo - rekao je Don Han, vođa navigacije misije Psyche u Laboratoriji za mlazni pogon (JLP) NASA u južnoj Kaliforniji. - Potvrdili smo da je Mars dao letelici ubrzanje od oko 1.600 kilometara na sat i pomerio njenu orbitalnu ravan za oko 1 stepen u odnosu na Sunce. Sada smo na putu da stignemo do asteroida Psiheja u leto 2029. godine.
U danima pre i tokom bliskog prilaza, svi instrumenti letelice bili su uključeni radi kalibracije, uključujući kamere, magnetometre i spektrometar gama-zraka i neutrona. Susret sa planetom pružio je misiji dragocenu probu za trenutak kada stigne do asteroida Psiheja; kao bonus, zabeležene su slike Marsa iz retke perspektive.
Pošto je letelica prilazila Marsu pod visokim faznim uglom, planeta je u danima uoči bliskog susreta izgledala kao tanak srp, osvetljen sunčevom svetlošću koja se odbijala od njene površine. U posmatranjima multispektralne kamere, srp je izgledao svetlije i prostirao se dalje oko diska planete nego što je predviđeno zbog jakog rasejanja sunčeve svetlosti kroz prašnjavu atmosferu planete. Dok je Psyche prelazio sa noćne na dnevnu stranu Marsa, napravio je brzu seriju snimaka površine u vreme najbližeg prilaza.
- Snimili smo hiljade slika prilaza Marsu, kao i površine i atmosfere planete tokom najbližeg susreta. Ovaj skup podataka pruža nam jedinstvene i važne prilike da kalibrišemo i karakterišemo rad kamera, kao i da testiramo rane verzije naših alata za obradu slika koji se razvijaju za upotrebu na samom asteroidu - rekao je Džim Bel, vođa tima za kameru sa Državnog univerziteta Arizona (ASU) u Tempiju. - Kako letelica nastavlja svoje putovanje nakon preleta, nastavićemo sa kalibracionim snimanjem Marsa do kraja meseca dok se planeta bude udaljavala.
Sa Marsom u retrovizoru, letelica će uskoro ponovo početi da koristi svoj solarno-električni pogonski sistem kako bi krenula pravo ka glavnom asteroidnom pojasu. Kada stigne u avgustu 2029. godine, ući će u orbitu oko asteroida Psiheja, za koji se veruje da je delimično jezgro planetezimala, gradivnog bloka rane planete. Kroz seriju kružnih orbita koje se spuštaju, a zatim podižu iznad površine asteroida, koji je na svojoj najširoj tački širok oko 280 kilometara, letelica će mapirati asteroid i prikupljati naučne podatke.
Ako se ispostavi da je asteroid metalno jezgro drevnog planetezimala, on bi mogao ponuditi jedinstven uvid u unutrašnjost stenovitih planeta poput Zemlje.
- Godinama smo iščekivali prelet kraj Marsa, i on je sada završen. Možemo zahvaliti Crvenoj planeti što je našoj letelici pružila ključnu gravitacionu praćku dalje u Sunčev sistem - rekla je Lindi Elkins-Tanton, glavni istraživač misije Psyche sa Univerziteta Kalifornije u Berkliju. - Napred ka asteroidu Psiheja!
(Telegraf Nauka/NASA)
Video: Intervju sa Edvardom Fergusonom
Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.