I kod ljudi i kod šimpanzi, vođe imaju jednu istu osobinu
Ljudi na rukovodećim položajima, kao i šimpanze koje zauzimaju visoko mesto u hijerarhiji svoje zajednice, pokazuju veću sklonost riziku od onih koji nemaju vodeću ulogu. To je pokazalo međunarodno istraživanje koje ukazuje na moguće evolutivne korene ove osobine.
Istraživači sa Instituta za ljudski razvoj Maks Plank, Tehničkog univerziteta u Drezdenu i Univerziteta u Portsmutu objavili su u žurnalu The Leadership Quarterly da osobe na rukovodećim pozicijama u proseku procenjuju sebe kao sklonije riziku od ljudi bez rukovodećih odgovornosti, prenosi Špigel. Sličan obrazac uočen je i kod šimpanzi koje zauzimaju visok položaj u svojim zajednicama.
- Rezultati ukazuju na to da povezanost između liderske pozicije i sklonosti riziku možda ima duboke evolutivne korene - izjavila je glavna autorka studije Lu Mari Hauks sa Instituta za ljudski razvoj Maks Plank.
Prema njenim rečima, sličnosti između ljudi i šimpanzi, koje zauzimaju visoko mesto u hijerarhiji svoje zajednice, ukazuju na mogućnost da se ova osobina razvila kao strategija prilagođavanja nadmetanju u društvenim hijerarhijama, kao i zahtevima neizvesnog i često neprijateljskog okruženja. Ipak, veća sklonost riziku ne znači nužno da će neka osoba u budućnosti zauzeti rukovodeću poziciju.
- Ne znamo sa sigurnošću da li ljudi koji su skloniji riziku češće dolaze na rukovodeće položaje ili rukovodeće uloge čine ljude spremnijim da preuzmu rizik - navela je Hauks.
Analiza više ukazuje na prvu mogućnost, budući da su mnogi ispitanici pokazivali veću spremnost na rizik i pre nego što su preuzeli rukovodeće funkcije. Istraživači, međutim, ističu da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se preciznije utvrdila veza između ove dve pojave. Povezanost između društvenog statusa i sklonosti riziku bila je izraženija kod šimpanzi nego kod ljudi.
Autori studije smatraju da bi razlika mogla da se objasni činjenicom da u ljudskom društvu na izbor rukovodilaca, osim ličnih osobina, utiču i obrazovanje, stručne kvalifikacije i drugi faktori. Kod životinja su, s druge strane, neposredni sukobi češći, pa spremnost na preuzimanje rizika može imati veću ulogu u sticanju društvenog statusa.
Za potrebe istraživanja analizirani su podaci više od 40.000 ljudi iz nemačkog Socio-ekonomskog panela, reprezentativne dugoročne studije u okviru koje ispitanici sami procenjuju koliko su spremni da preuzmu rizik. Rezultati su pokazali i da su viši prihodi povezani sa većom sklonošću riziku, pored rukovodeće odgovornosti. Istraživači su, takođe, prikupili procene negovatelja o sklonosti riziku kod 86 šimpanzi smeštenih u prihvatilištima u Ugandi i Keniji. Te procene uporedili su sa položajem životinja u njihovim društvenim zajednicama.
Nalazi ukazuju na sličnosti u ponašanju ljudi i šimpanzi, sugerišući da spremnost na preuzimanje rizika može imati značajnu ulogu u uspostavljanju i održavanju položaja u društvenoj hijerarhiji.
(Telegraf Nauka/Tanjug)