Ženke gorila biraju društvo starih poznanica: Jednu grupu mužjaka izbegavaju

A. I.
Vreme čitanja: oko 2 min.

Foto: Shutterstock/Marian Galovic

Odnosi među ženkama planinskih gorila daleko su značajniji nego što se ranije pretpostavljalo, pokazalo je novo istraživanje sprovedeno u Nacionalnom parku Vulkan u Ruandi. Naučnici su utvrdili da se ženke, prilikom prelaska u novu grupu, instinktivno okreću drugim ženkama sa kojima su već ranije bile u kontaktu, prenosi BBC.

Čak i posle višegodišnjeg razdvajanja, novoformirana veza sa starom poznanicom često određuje kojoj će se grupi pridružiti, objašnjavaju naučnici.

Studija se oslanja na podatke prikupljane tokom 20 godina, u okviru rada više istraživačkih timova koji sarađuju sa Fondacijom za zaštitu gorila Dajan Fosi, a rezultati su objavljeni u žurnalu Proceedings of the Royal Society B.

- Nisam sigurna da naučno mogu da govorim o prijateljstvu, ali sa sigurnošću možemo reći da odnosi između pripadnica istog pola imaju veliku težinu u društvu gorila - istakla je glavna autorka istraživanja Viktoar Martinjak, doktorantkinja sa Univerziteta u Cirihu.

Premeštanje iz jedne grupe u drugu deo je prirodne društvene dinamike gorila, mužjaci i ženke napuštaju svoje prvobitne zajednice, pri čemu ženke često tokom života promene više grupa, a ova pojava, prema rečima naučnika, ima važnu ulogu u izbegavanju ukrštanja u srodstvu, očuvanju genetske raznovrsnosti i oblikovanju društvenih odnosa.

- U divljini je ova pojava od ključnog značaja, ali je izuzetno teško pratiti jer je pojedince gotovo nemoguće locirati nakon što napuste grupu - navodi Martinjakova.

Rezultati istraživanja pokazuju i da ženke izbegavaju zajednice u kojima su prisutni mužjaci s kojima su verovatno u srodstvu, ali da su odnosi sa drugim ženkama, posebno onima koje poznaju iz mladosti, imali presudan uticaj na izbor nove grupe.

- Uočili smo da se ženke instinktivno okreću starim prijateljicama, bilo da su se ranije igrale zajedno ili razvile društvenu povezanost - navela je Martinjakova.

Naučnici veruju da ovakvi obrasci kretanja i društvene dinamike mogu pružiti uvid i u evolutivne korene sličnih ponašanja kod ljudi.

- Kretanje i menjanje sredine duboko su ukorenjeni u ljudskom društvu, ali takve odluke ne ostavljaju fosilne tragove. Zato je izuzetno važno da ih proučavamo kod naših najbližih evolutivnih rođaka - zaključuje Viktoar Martinjak.

(Telegraf Nauka/Tanjug)