Otkrivena džinovska "utvara" ispod Omana! Naučnici kažu da bi mogla da promeni način na koji razumemo Zemlju

E. T.
Vreme čitanja: oko 2 min.

Foto: Naeblys / Alamy / Profimedia

Naučnici veruju da su po prvi put otkrili "utvarni" stub istopljenih stena. Ovaj neuhvatljivi stub vrelog stenovitog materijala, koja se uzdiže iz Zemljine unutrašnjosti ispod Omana, ne pokazuje nikakvu vulkansku aktivnost na površini, za razliku od tipičnih stubova te vrste.

Bez obzira na to da li izazivaju vidljive poremećaje na površini ili ne, smatra se da ovi stubovi ispod Zemljine kore igraju ključnu ulogu u razmeni toplote, pritiska i kretanja sve do samog središta planete. Razumevanje ovih "utvara" i njihovog položaja može pomoći naučnicima da saznaju više o tektonici ploča, evoluciji života i Zemljinom magnetnom polju.

„Ova studija pruža interdisciplinarne dokaze o postojanju "utvarnog" stuba ispod istočnog Omana - "Dani stuba“, navodi međunarodni tim istraživača u objavljenom radu.

Prvi trag potekao je iz seizmičkih podataka: talasi su usporavali dok su prolazili kroz regiju, što ukazuje na prisustvo toplije, mekše stene ispod površine. Računarski modeli i dodatna merenja sa terena ojačali su dokaze o postojanju stuba, uključujući seizmičke diskontinuitete - važne geološke granice koje se nalaze na dubinama od 410 kilometara i 660 kilometara.

Prema prikupljenim podacima, veruje se da je prečnik formacije između 200 i 300 kilometara, a da je temperatura od 100 do 300 stepeni Celzijusa viša u odnosu na okolinu. Radi se o relativno maloj i usmerenoj zoni vrele stene.

Modeli ukazuju na to da ovaj stub možda postoji veoma dugo i da je uticao na kretanje indijske tektonske ploče pre oko 40 miliona godina. I danas bi mogao da doprinosi podizanju tla u Omanu, navode istraživači.

„Iako pojedinačni rezultati mogu delovati neubedljivo, njihov zajednički doprinos daje dosledno i čvrsto tumačenje“, piše tim naučnika.

Ako se zaista radi o "stubu utvari", velika je verovatnoća da ih ima još širom sveta, i da čekaju da budu otkriveni. To ima značajne posledice po modele i proračune koje stručnjaci koriste za razumevanje geološke evolucije.

Poznatiji stubovi, koje karakteriše i vulkanska aktivnost, potiču iz granice između jezgra i kore. Ova granica se nalazi na oko 2.890 kilometara ispod površine Zemlje i predstavlja tačku iz koje vreli materijal "curi" iz jezgra.

Otkriće takođe sugeriše da iz jezgra možda izlazi više toplote nego što se ranije procenjivalo, što bi moglo zahtevati dodatna istraživanja kako bi se procenio dugoročni uticaj tog procesa.

„Povećan protok toplote na granici jezgra i omotača ima implikacije za modele toplotne evolucije naše planete i može zahtevati revizije koje bi uzele u obzir raspodelu elemenata koji proizvode toplotu - uključujući i one zarobljene u donjem omotaču i u samom jezgru“, navodi tim istraživača.

(Telegraf Nauka/Science Alert)