Pre 65.000 godina svi Neandertalci u Evropi su izumrli osim jedne genetske loze
Poslednji Neandertalci koji su preživeli u Evropi poticali su iz jedne loze koja je preživela najteži period ledenog doba, otkriva drevna DNK.
Pre nego što su Neandertalci izumrli, doživeli su veliku promenu tako da je samo jedna od njihovih genetskih linija preživela u Evropi i proširila se po kontinentu, pokazuje nova studija. Nalazi, objavljeni 23. marta u časopisu PNAS, mogu baciti svetlo na uzrok konačne propasti Neandertalaca.
Neandertalci su bili među najbližim rođacima modernih ljudi (homo sapiens), a njihove loze su se razdvojile pre oko 500.000 godina. Iako su nekad živeli širom Evroazije, generalno se smatra da su izumrli pre oko 40.000 godina.
DNK iz fosila Neandertalaca može osvetliti ne samo njihovu ekstinkciju, već i njihovu istoriju uopšte. U novom istraživanju, naučnici su proučavali DNK iz mitohondrija u ćelijama, koje pomažu u stvaranju energije za telo i nasleđuju se od majke.
Naučnici su sakupili 10 mitohondrijskih DNK sekvenci Neandertalaca iskopanih na šest arheoloških lokacija - u Belgiji, Francuskoj, Nemačkoj i Srbiji. Analizirali su ih zajedno sa 49 mitohondrijskih DNK sekvenci Neandertalaca iz prethodnog istraživanja.
Neandertalci su doživeli više glacijacija, ali se poslednja pokazala kao surova po njihov opstanak.
Otkriveno je da je u Evropi, gde su Neandertalci na kraju izumrli, postojalo nekoliko mitohondrijskih DNK loza do pre oko 65.000 godina. Nakon toga, ove grupe je zamenila jedna mitohondrijska genetska linija Neandertalaca s poreklom iz jugozapadne Francuske. Ovi „kasni Neandertalci“ su se raširili po Evropi.
„Ovo nam govori da je došlo do velikog preloma u istoriji Neandertalaca“, kažu istraživači sa Univerziteta u Tibingenu. „Zaista je došlo do genetske transformacije“.
Pre oko 75.000 godina, glečeri su postali dominantni u Evropi. „Ne mislimo da naši nalazi sugerišu da su Neandertalci migrirali prema Mediteranu. Mislimo da su neandertalske grupe u severnoj Evropi nestale, dok je grupa Neandertalaca koja je već bila u jugozapadnoj Francuskoj preživela ovu klimatsku promenu i potom se proširila na veći region“.
Studija je takođe pokazala da je došlo do neke vrste genetskog osiromašenja među kasnim Neandertalcima. Pošto je izgledalo da potiču iz jedne grupe, njihova genetska raznolikost je u celini bila drastično redukovana u poređenju sa ranijim vremenima — svi su bili izuzetno slični na genetskom nivou širom Evrope, od Španije do Kavkaza i severne Evrope.
Ovaj nizak genetski diverzitet — koji je postao najizraženiji pre oko 42.000 godina, neposredno pre nego što su Neandertalci generalno izumrli — mogao je igrati ulogu u njihovom izumiranju. Ne mislimo da je postojao jedan jedini razlog zbog kog su Neandertalci izumrli, ali ovaj nedostatak genetskog diverziteta učinio bi ih podložnijim umiranju usled klimatskih promena i drugih poremećaja, kažu istraživači.
Slično, neandertalske grupe u Altajskim planinama Sibira bile su srodnije jedna drugoj nego evropskim Neandertalcima, a i ove sibirske grupe su imale nisku genetsku raznolikost i živele u malim, izolovanim grupama, pokazala je druga studija.
Uprkos niskoj genetskoj raznolikosti, kasni Neandertalci u Evropi čine se prilično različitim širom lokacija u pogledu artefakata i umetnosti. „Dakle, nakon što su se Neandertalci ponovo proširili po Evropi, smatramo da kasne neandertalske grupe nisu bile znatno povezane jedna s drugom. To bi dovelo do grupa sa većom reprodukcijom među bliskim srodnicima, što objašnjava nisku genetsku raznolikost, ali i do veće kulturne i arheološke raznolikosti, jer su grupe bile izolovane i stoga bi razvijale specijalizovanije kulture“, kažu istraživači.
„Vidimo dokaze da su populacije Neandertalaca zamenjivale jedna drugu i ovaj rad iznosi osnovnu priču zašto se to moglo desiti — Neandertalci su stalno izumirali na raznim mestima, a potom su druge grupe Neandertalaca dolazile i ponovo naseljavale ista mesta“, kažu stručnjaci sa Univerziteta Kolorado u Bolderu.
Buduće istraživanje bi moglo testirati ove nalaze putem analize DNK iz jedara ćelija, umesto iz mitohondrija. Međutim, to će biti veliki izazov, jer je DNK iz jedara nekoliko stotina puta manje prisutna nego DNK iz mitohondrija u ćelijama.
(Telegraf Nauka/Live Science)
Video: Održana Alfatech konferencija na Alfa BK Univerzitetu
Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Sarah
Necu citati tekst jer su vidim podugacke nebuloze.Kazete neandertalac .?Mozda u vasoj glavi.Odoste daleko ,jos malo pa svetlosnu godinu.Od uvek je postojao covek,samo sa postepenom promenom fizionomije.Ako niste primetili da danasnje devojke imaju vecinom izduzeno lice dok pre 30 i 40 god. to nije slucaj.Nisam naucnik ali mislim da razne promene u univerzumu kao promena magnetnog polja ili kad planeta zemlja malo spori je se okrece za nebitan vremenski perios i tako dalje.Neandertalac nikad nije postojao nego uvek svesno bice,covek.To je velika laz .Sa takvim lazima obmanjuju celo covecanstvo.Koliko je samo proslo civilizacija planetom zemljom. I tako su same sebe unistavale kad su dodtigle stepen razvoja kao i mi danas.Nestace i ova civilizacija ,jer je sva zatrovana i jako obolela.
Podelite komentar
Marina
Kao što naučnici nemaju prava saznanja, tako i religije plasiraju svoje bajke. Na mnoga pitanja nemamo odgovore i tako će i ostati.
Podelite komentar
Iznogud
Zanimljiva bajka Otkuda onda poja a 4razlicite rase Ako su neandretalci bili visi,snazniji kako su oni uprkos prezivljenih npr milion god stradali za vreme led doba a ljudi preziveli... Ako su neandetalci ilali dlaku tj krzno i smrzavali se kako ljudi bez dlake i krzna prezivese... Ima mnogo pitanja a nijednog odgovora.U principu malo nas zaj..te
Podelite komentar