Kako su neandertalci zvučali? To verovatno nisu bili samo roktanja i stenjanja

D. M.
Vreme čitanja: oko 2 min.

Rekonstrukcija neadertalca. Foto: Wikimedia Commons/Public domain/Hall of Human Origins in the Smithsonian Museum of Natural History in Washington, D.C./Tim Evanson, Tim1965

Teško je znati kako su neandertalci izgledali, a kamoli zvučali. Međutim, postoji dobar razlog da se misli da su naši izumrli homininski rođaci bili sposobni za složen jezik – ne samo roktanje i stenjanje.

Možda ste među milionima ljudi koji su videli viralni snimak iz Bi-Bi-Sijevog programa o neandertalcima koji istražuje takozvanu „teoriju visokog glasa“.

Da bi reprodukovala zvuk neandertalskih glasova, nastavnica vokalnog izraza Petsi Rodenburg je radila sa 3D modelom neandertalskog vokalnog trakta, uz znanje o njihovoj anatomiji, poput dubokog grudnog koša, teške lobanje i velike nazalne šupljine. Kad je to primenila kod ljudskog pevača, rezultat je bilo neobično, visoko, nazalno kričanje.

Ovo je samo jedna interpretacija, ali je pitanje obrađeno iz ugla koji je više naučni.

Ideja da su neandertalci brutalni pećinski ljudi sa velikim obrvama je prevaziđena. Ogroman broj dokaza sad pokazuje da su poput nas bili veoma inteligentna, kulturno kompleksna i emocionalno osetljiva bića.

Znamo da su neandertalci imali kognitivne sposobnosti slične našima, kao i da su njihovi mozgovi bili otprilike veliki kao naši ili veći, iako drugačijeg oblika, tako da možemo slobodno pretpostaviti da su imali neophodan nervni hardver za obradu jezika.

Godine 2021, antropolozi su napravili digitalne rekontrukcije kostiju u neandertalskim lobanjama i otkrili da su bili sposobni za razumevanje, kao i proizvodnju govora.

Otkriveno je da su imali kapacitet sluha u opsegu 4-5 kHz, što je blisko modernom homo sapijensu. To implicira da su neandertalci imali komunikacioni sistem složen i efikasan kao moderni ljudski govor. Verovatno su imali sličnu sposobnost kao mi za proizvodnju govora, a njihove uši su bile „podešene“ za opažanje ovih frekvencija.

Drugi naučnici imaju šire gledište i koriste multidisciplinarni pristup koji kombinuje anatomiju, genetiku, kogniciju, kulturu i životnu sredinu. Sve ovo ukazuje na isti zaključak: daleko od grubog mumlanja, neandertalci su možda uveliko zvučali kao mi, sa nekim suptilnim razlikama.

„Neandertalci su skoro sigurno govorili jezike koji su bili vrlo slični našim jezicima, ali izgleda manje strukturalno složene i manje funkcionalno fleksibilne“, kaže Antonio Benitez-Burako, lingvista sa Univerziteta Sevilje.

„U najmanju ruku, može se spekulisati da su neandertalski jezici imali manje složenu sintaksu, redukovan broj funkcionalnih kategorija i manje distinktivnih zvukova“.

Međutim, vrlo malo se zna o tome kad su ljudi počeli da koriste složen jezik. Procene se mnogo razlikuju, u rasponu od pre samo 50.000 godina do pre više od dva miliona godina, otprilike kad se ljudski rod (Homo) prvi put pojavio.

Neandertalci su postojali između pre otprilike 400.000 godina i pre 40.000 godina, tako da je moguće da su živeli u svetu u kom se jezik još nije razvio.

Ono što je jasno jeste da neandertalci nisu bili neme senke čovečanstva, već su bili aktivni kreatori složenog društvenog i kulturnog sveta. Bez obzira na to da li su njihove konverzacije bile izražene višim tonom glasa ili jednostavnijom gramatikom u poređenju s nama, njihovi glasovi su skoro sigurno bili ispunjeni bogatim značenjem, emocijom i povezanošću.

(Telegraf Nauka/IFL Science)