Vrlo neobično: Stenica sa kleštima pronađena u drevnom ćilibaru

D. M.
D. M.    
Čitanje: oko 2 min.
  • 0

Ćilibar iz regiona Kačin u Mjanmaru sačuvao je pravo bogatstvo fosila, dajući uvide u raznolikost faune iz perioda krede u šumskom ekosistemu starom 100 miliona godina. Ova lokacija nastavlja da daje ranije nepoznate vrste.

Istraživači sa Univerziteta Ludvig Maksimilijan su otkrili fosil stenice (Heteroptera) sa neobičnom morfološkom odlikom za insekte — velikim kleštima na prednjim nogama koja podsećaju na hvataljke kraba (chelae), krajnje retkim kod insekata.

Ranije su takva klešta bila poznata kod samo tri grupe insekata. Ovaj fosil tako predstavlja četvrti poznati slučaj nezavisne evolucije ovih struktura kod insekata. Istraživači su koristili mikro-kompjuterizovanu tomografiju da bi ispitali fosil i vizuelizovali sve strukture njegove anatomije u 3D obliku.

Kvantitativna morfološka analiza oblika više od 2.000 klešta i sličnih struktura za hvatanje kod različitih izumrlih i živih vrsta pokazala je da se hvataljke fosilne stenice značajno razlikuju od odgovarajućih struktura kod drugih vrsta insekata. Zapravo, slično strukturirana klešta javljaju se kod malo daljih srodnika iz grupe zglavkara kao što su desetonošci (krabe, jastozi, škampi itd.) i tanaidi.

Zbog ove posebne osobine, istraživači su fosil smestili u novi sopstveni rod i dali mu naučno ime Carcinonepa libererrantes. Ime roda kombinuje latinizovanu grčku reč za „raka“ (carcino-) sa nepa, referencom na grupu vodenih stenica poznatih kao Nepomorpha.

Ime vrste libererrantes je latinizacija imena veoma uspešne južnokorejske pop-grupe Stray Kids. To je izgledalo prikladnim jer položaj klešta jako podseća na karakterističnu pozu ove grupe.

Na osnovu očuvanih morfoloških odlika, istraživači su identifikovali novu vrstu Carcinonepa libererrantes kao predstavnika vodenih stenica (Nepomorpha) u podredu Heteroptera. Osim izrazitih klešta na prednjim nogama, koja su najverovatnije služila za hvatanje malih insekata, telesna struktura pokazuje sličnosti sa današnjim predstavnicima grupe Gelastocoridae, poznatim kao žabolike stenice, koje su prilagođene za život kopnenih predatora.

„Morfologija C. libererrantes sugeriše da je ova vrsta imala sličan način života. Možemo je zamisliti kako živi u šumi u periodu krede, verovatno blizu obale“, kažu autori.

(Telegraf Nauka/Phys.org)

Video: Intervju sa Edvardom Fergusonom

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>