Jedna fizička aktivnost značajno ublažava simptome depresije: Sve se promenilo za samo 10 nedelja
Štapovi za hodanje najčešće se povezuju sa planinarskim aktivnostima, ali ovi dodaci su deo veoma efikasne aerobne aktivnosti koja se zove nordijsko hodanje. Posebno dizajnirani štapovi čine ovo vežbom za celo telo, koja aktivira do 90% mišića, pretvarajući obično hodanje u intenzivniji trening.
Nordijsko hodanje je nastalo u Finskoj kao letnji metod treninga za skijaško trčanje, ali je danas popularno i među onima koji nisu skijaši zbog svojih zdravstvenih prednosti, piše Medical Xpress.
Istraživači su želeli da vide da li ova vežba takođe poboljšava mentalno zdravlje. Sproveli su nasumično kontrolisano ispitivanje u kojem su učestvovale 64 odrasle osobe koje su se borile sa umerenom do teškom depresijom. Deset nedelja nadgledanog nordijskog hodanja napravilo je stvarnu razliku u tome kako su se ljudi osećali.
Oni koji su učestvovali u sesijama hodanja napredovali su daleko više od onih koji uopšte nisu vežbali. Većina poboljšanja se desila veoma brzo, tokom prvih pet nedelja od početka programa. Nalazi su objavljeni u Journal of Affective Disorders.
Depresija je najčešći ozbiljan poremećaj mentalnog zdravlja na svetu, od kojeg pati procenjenih 5,7% odraslih širom sveta. To je mnogo više od tuge - depresija može ljudima oduzeti zadovoljstvo i interesovanje za aktivnosti u kojima su nekada uživali. Njeni pipci dopiru do skoro svakog ugla života, od problema sa varenjem i propusta u pamćenju do poteškoća u obavljanju čak i najosnovnijih svakodnevnih zadataka. U svom najtežem obliku, depresija može postati opasna po život, dovodeći do suicidalnih misli i ponašanja.
Studije su pokazale da, pored stručne i farmaceutske pomoći, aktivnosti kao što su brzo hodanje, džogiranje ili vožnja bicikla, kao i joga, pomažu u smanjenju simptoma depresije. Među različitim oblicima vežbanja koji su proučavani u kontekstu depresije, čini se da aerobne vežbe nude blagu prednost.
Iako kliničari odavno znaju da vežbanje može pomoći u ublažavanju simptoma depresije, jedno pitanje ostaje: koliko brzo te koristi počinju da se pojavljuju?
Trenutne smernice često pretpostavljaju da ljudi moraju da se pridržavaju programa vežbanja nekoliko meseci pre nego što vide značajna poboljšanja. Istraživači koji stoje iza ove studije krenuli su da testiraju da li bi nordijsko hodanje moglo pomoći kod depresije i koliko brzo bi se ta poboljšanja mogla primetiti.
Regrutovali su 64 odrasle osobe koje su imale umerenu do tešku depresiju, ali samo one koje već nisu redovno vežbale. Učesnici su nasumično podeljeni u dve grupe: grupu za nordijsko hodanje (48 osoba) i kontrolnu grupu (16 osoba).
Tokom 10 nedelja, grupa koja je hodala praktikovala je nordijsko hodanje dva puta nedeljno po jedan sat, pod vođstvom obučenog instruktora. Instruktor je koristio monitore srčanog ritma kako bi osigurao da svi hodaju umerenim intenzitetom. Da bi izmerio napredak, tim je koristio uobičajenu anketu zvanu Bekov inventar depresije-II (BDI-II) kako bi procenio nivoe depresije pre početka, na polovini i nakon perioda od 10 nedelja.
Ispostavilo se da je nordijsko hodanje zaista imalo antidepresivni efekat. Istraživači su otkrili da je nadgledani desetonedeljni program značajno smanjio simptome depresije kod odraslih. Učesnici sa teškom depresijom su napredovali brže i primetnije tokom prvih pet nedelja nego oni sa umerenom depresijom.
Do kraja studije, između 35% i 53,6% šetača je dostiglo remisiju, što znači da su njihovi simptomi pali ispod praga za kliničku depresiju. Što je još bolje, učesnici su mogli da osete koristi od ove aktivnosti bez ikakvih povreda ili zdravstvenih problema tokom trajanja programa.
Tim naglašava da ovi nalazi osnažuju argumente za fizičku aktivnost kao jednostavan, pristupačan i široko dostupan tretman za depresiju. Donosioci odluka mogu koristiti ove podatke za finansiranje programa vežbanja u zajednici kao dela brige o mentalnom zdravlju, umesto da ih posmatraju isključivo kao projekte za fizičko zdravlje.
(Telegraf Nauka/MedicalXpress)