Smrtonosna gljivica iz Tutankamonove "uklete" grobnice može da pomogne u lečenju raka
Otrovna gljivica koja stoji iza kletve Tutankamonove grobnice može da se bori protiv kancera, otkrili su naučnici. Aspergillus flavus, buđ koja je pronađena u zapečaćenim grobnicama, može da izazove smrtonosne probleme s disanjem ili alergijske reakcije kod ljudi sa oslabljenim imunitetom.
Smatra se da je delimično odgovorna za smrt nekoliko ljudi koji su ušli u grobnice, uključujući Tutankamonovu 1923. godine i onu poljskog kralja Kazimira IV Jageloviča 1973. godine.
Sada su naučnici otkrili da su njene smrtonosne spore pogubne i za leukemiju pa se nadaju da će započeti s testiranjem na životinjama, pre nego što konačno pređu na ljude.
"Priroda nam je dala ovu neverovatnu apoteku, na nama je da otkrijemo njene tajne", rekla je Šeri Gao, vanredna profesorka hemijskog i biomolekularnog inženjerstva na Univerzitetu Pensilvanija.
"Gljivice su nam dale penicilin. Ovi rezultati pokazuju da još mnogo lekova dobijenih iz prirodnih proizvoda tek treba da pronađemo", dodala je.
Miruje vekovima, pa se aktivira kad se "uznemiri"
Aspergillus flavus može da miruje vekovima i da se ponovo aktivira tek pošto se "uznemiri". Poznato je da raste na žitaricama, koje su često ubacivane u grobnice kao grobni prilozi.
Nakon što su arheolozi otvorili Tutankamonovu grobnicu, niz preranih smrti među timom za iskopavanje uključujući smrt lorda Karnarvona, britanskog pokrovitelja iskopavanja, Džordža Džeja Gulda, finansijera i Artura Mejsa, egiptologa, podstakao je glasine o faraonovoj kletvi. Ali, stručnjaci su kasnije teoretizovali da bi u pitanju mogla da bude gljivica, koja je možda mirovala hiljadama godina.
Sedamdesetih godina prošlog veka, desetak konzervatora ušlo je u grobnicu Kazimira IV. u Poljskoj i u roku od nekoliko nedelja, njih deset je umrlo. Kasnija istraživanja otkrila su da grobnica sadrži Aspergillus flavus.
Molekuli asperigimicini
U novoj studiji, naučnici su proučavali desetak sojeva Aspergillusa kako bi videli proizvode li išta što bi se moglo prenameniti kao lek. Otkrili su snažne molekule za borbu protiv raka, koje su nazvali asperigimicini.
Čak i bez modifikacije, asperigimicini su pokazali snažan medicinski potencijal protiv stanica leukemije.
Asperigimicini su se pokazali jednako dobri kao i citarabin i daunorubicin, dva leka koja se desetinama godina koriste za lečenje leukemije.
Daljim eksperimentisanjem istraživači su otkrili da asperigimicini deluju tako što ometaju proces deobe stanica raka.
"Stanice raka se nekontrolisano dele. Ovi spojevi blokiraju stvaranje mikrotubula, koji su bitni za deobu stanica", istakla je dr Gao.
(Telegraf.rs / The Telegraph)