Novi tretman nudi brz lek za uobičajeni uzrok visokog krvnog pritiska

D. M.
Vreme čitanja: oko 3 min.

Foto: Shutterstock

Revolucionarni novi tretman, ciljana termalna terapija, nudi bezbedniju, bržu alternativu hirurškoj operaciji za pacijente sa visokim krvnim pritiskom uzrokovanim primarnim aldosteronizmom, hormonskim poremećajem.

Doktori Univerziteta Kvin Meri u Londonu, Nacionalne zdravstvene službe i Londonskog univerzitetskog koledža razvili su revolucionaran, minimalno invazivan tretman koji daje nadu milionima ljudi sa visokim krvnim pritiskom izazvanim obično neprimećenim stanjem.

Ciljana termalna terapija, takođe poznata kao endoskopska ultrazvučna ablacija radiofrekvencijom, spremna je da promeni način na koji se odnosimo prema primarnom aldosteronizmu – hormonskom poremećaju koji izaziva visok krvni pritisak kod jednog od 20 pacijenata sa pritiskom, a često nije dijagnostikovan i tretiran.

Ovaj tretman ima obećavajuće rezultate u kliničkim studijama i mogao bi postati pristupačna alternativa hirurgiji, pružajući olakšanje onima koji pate od tog stanja.

Visok krvni pritisak, koji pogađa jednu od tri odrasle osobe, ima nekoliko osnovnih uzroka, a primarni aldosteronizam je jedan od najčešćih, ali nedovoljno dijagnostikovan. Radi se o stanju u kojem benigni čvorići na nadbubrežnim žlezdama proizvode previše aldosterona, hormona koji povećava krvni pritisak povećavajući nivoe soli u telu. Pacijenti sa primarnim aldosteronizmom često ne reaguju na standardne lekove i suočavaju se sa povećanim rizicima od srčanih udara, moždanih udara i otkazivanja bubrega.

Dosad je jedini efikasan tretman za primarni aldosteronizam bilo hirurško uklanjanje pogođene nadbubrežne žlezde. Međutim, ta procedura zahteva opštu anesteziju, boravak u bolnici i višenedeljni oporavak, zbog čega mnogi pacijenti ne budu tertirani. Ciljana termalna terapija predstavlja bržu, bezbedniju i manje invazivnu alternativu tako što cilja i uništava čvoriće bez uklanjanja žlezde.

Procedura koristi kombinaciju radiofrekvencije ili mikrotalasa i ultrazvuka radi sprovođenja vreline do čvorića. Tanka igla je pomoću ultrazvučnog snimka u realnom vremenu dovedena do nadbubrežne žlezde, gde kratki udari vreline uništavaju problematično tkivo. Ovaj ciljani pristup osigurava minimalnu štetu po okolna zdrava tkiva. Čitava procedura traje samo 20 minuta i ne zahteva nikakav hirurški rez.

Uspeh ciljane termalne terapije proističe iz nedavnog napretka u pogledu dijagnostičkog snimanja koje koristi molekularne boje za tačno lociranje čak i najmanjih čvorića.

Studija izvodljivosti endoskopske ablacije, FABULAS, kojom je ciljana termalna terapija testirana na 28 pacijenata sa primarnim aldosteronizmom, pokazala je izuzetne rezultate. Procedura je bila bezbedna i efikasna i kod većine pacijenata nivoi hormona su normalizovani u roku od šest meseci. Mnogi su mogli da prestanu sa upotrebom svih lekova za visok pritisak i poremećaj se nije vratio.

„Prošlo je 70 godina otkako je u Londonu otkriven hormon aldosteron, a godinu dana kasnije u Sjedinjenim Državama prvi pacijent sa ozbiljnom hipertenzijom usled tumora koji proizvodi aldosteron. Lekar tog pacijenta, Džerom Kon, predviđao je, možda malo preterano, da bi 10-20% svih hipertenzija jednog dana moglo biti povezano sa izlečivim čvorićima na jednoj ili obe žlezde. Sad možemo da ostvarimo tu projekciju sa napretkom dijagnoze i tretmana u 21. veku“, kaže Moris Braun, profesor endokrine hipertenzije.

Uspeh studije FABULAS doveo je do veće studije (WAVE) koja će uporediti ciljanu termalnu terapiju sa tradicionalnom hirurškom metodom kod 120 pacijenata. Očekuje se da rezultati budu poznati u 2027.

Ciljana termalna terapija bi mogla imati globalni uticaj. Ova manje invazivna tehnika može biti dostupna u endoskopskim odeljenjima širom Ujedinjenog Kraljevstva i međunarodno. Zahvaljujući ovom radu, konačno se može dijagnostikovati i tretrirati više ljudi sa primarnim aldosteronizmom, smanjujući njihov rizik da razviju kardiovaskularne bolesti i druge komplikacije, uz smanjenje broja ljudi zavisnih od dugotrajne upotrebe lekova za krvni pritisak.

(Telegraf Nauka/Queen Mary University of London)