Visok pritisak možda ne šteti zdravlju mozga kod najstarijih: Šokantna studija

T. B.
T. B.    
Čitanje: oko 2 min.
  • 0

Istraživači sa Univerziteta Kalifornija u Ervajnu došli su do otkrića koje bi moglo promeniti način na koji posmatramo kardiovaskularne bolesti i njihovu povezanost sa starenjem mozga. Prema studiji objavljenoj u časopisu Alzheimer’s & Dementia: The Journal of the Alzheimer’s Association, visok krvni pritisak i dijabetes, poznati po tome što uzrokuju oštećenja krvnih sudova u mozgu kod mlađih osoba, ne predstavljaju isti rizik kod ljudi starijih od 90 godina.

Veza između krvnog pritiska i zdravlja mozga složenija je nego što se ranije mislilo.

- Decenijama znamo da faktori poput visokog krvnog pritiska i dijabetesa mogu oštetiti krvne sudove u mozgu, povećavajući rizik od kognitivnog opadanja i demencije. Međutim, naše istraživanje je pokazalo da se ovi obrasci mogu promeniti s godinama – naglašava dr Ravi Rajmohan, asistent na katedri za neurologiju i koautor studije.

Studija je obuhvatila 267 učesnika starijih od 90 godina koji su bili deo projekta Studija 90 plus, jednog od najopsežnijih istraživačkih projekata među najstarijom populacijom. Tim istraživača analizirao je podatke koristeći statističke modele koji su uzimali u obzir starost, pol i obrazovanje. Rezultati su pokazali da prisustvo promena na krvnim sudovima mozga nije bilo povezano sa tradicionalnim faktorima rizika poput visokog krvnog pritiska ili dijabetesa, prenosi SciTech Daily.

Jedan od zanimljivih zaključaka jeste da su određeni lekovi, poput diuretika, beta blokatora i vazodilatatora, pokazali potencijalno zaštitne efekte na zdravlje mozga. Diuretici su smanjili verovatnoću pojave ateroskleroze, poznate i kao „otvrdnjavanje arterija“, dok su beta blokatori i vazodilatatori bili povezani sa manjim rizikom od cerebralne amiloidne angiopatije, stanja koje karakteriše nakupljanje specifičnih proteina u krvnim sudovima mozga.

Jedan od najzanimljivijih aspekata istraživanja jeste potencijalna uloga lekova u očuvanju zdravlja mozga kod osoba starijih od 90 godina.

- Čak je i sama upotreba lekova za snižavanje krvnog pritiska kod ove starosne grupe bila povezana sa manjom verovatnoćom određenih vrsta oštećenja mozga - ističe dr Rajmohan.

Ova otkrića otvaraju vrata za dalja istraživanja o tome da li lekovi, pored kontrolisanja krvnog pritiska, imaju i dodatne neurozaštitne efekte.

Međutim, autori studije naglašavaju da bi ovi rezultati mogli biti posledica preživljavanja najjačih. Naime, osobe sa nelečenim ili ozbiljnim vaskularnim problemima možda ne dožive devedesete godine, što bi moglo uticati na interpretaciju podataka.

Iako su rezultati obećavajući, istraživači upozoravaju da su potrebna dalja istraživanja kako bi se razumeli svi faktori koji doprinose ovom fenomenu.

- Naši rezultati mogu reflektovati efikasnost lečenja tih stanja, ali dodatne studije su neophodne da bismo utvrdili da li lekovi za snižavanje krvnog pritiska mogu direktno smanjiti rizik od oštećenja krvnih sudova mozga i demencije u specifičnim okolnostima - objašnjava dr Rajmohan.

Ova studija ukazuje na fascinantnu činjenicu: mozak osoba starijih od 90 godina možda funkcioniše po drugačijim pravilima kada je u pitanju uticaj vaskularnih faktora. Ovo otkriće postavlja pitanje da li strategije prevencije i lečenja koje se primenjuju kod mlađih i sredovečnih osoba treba da se prilagode za najstariju populaciju.

(Telegraf Naauka / SciTech Daily)

Video: Svečana dodela priznanja projektima građanskih naučnih istraživanja

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>