Novu pandemiju može izazvati 30 patogena: Zastrašujuće upozorenje Svetske zdravstvene organizacije

Vreme čitanja: oko 3 min.

SZO objavila izveštaj na kome je radilo 200 naučnika iz 54 zemlje. Postoji strah da bi viruse teroristi mogli da koriste kao biološko oružje

Foto: Aleksandar Stojanov / Panthermedia / Profimedia

Sledeću pandemiju moglo bi da izazove 30 patogena, među kojima su influenca A, denga i virus majmunskih boginja, objavila je Svetska zdravstvena organizacija. To je zaključak istraživanja više od 200 naučnika iz 54 zemlje, navodi se u izveštaju „Određivanje prioriteta patogena: Naučni okvir za istraživanje spremnosti za epidemije i pandemije“, a prenosi Nature.

Istraživači su naveli da lista „prioritetanih patogena“ može da pomogne organizacijama kako da fokusiraju trud na razvoj terapija, vakcine i dijagnostike.

Prioritetni patogeni, čiji spisak je objavljen u izveštaju SZO 30. jula, izabrani su zbog potencijala da izazovu globalnu medicinsku paniku poput pandemije. To je na osnovu dokaza koji pokazuju da su ovi patogeni veoma prenosivi i virulentni, a da je pristup vakcinama i terapijama za njih ograničen. U prethodnim izveštajima, iz 2017. i 2018, SZO je identifikovala 12 prioritetnih patogena.

Određivanje prioriteta patogena

- Primarni cilj tima za istraživanje epidemija SZO je ubrzanje razvoja medicinskih kontramera u slučaju epidemija. U centru ovoga stoji određivanje prioriteta patogena. Ovaj dokument predstavlja istraživanje procesa određivanja prioriteta u kome je učestvovalo više od 200 naučnika iz 54 zemlje, koji su procenili dokaze povezane sa 28 porodica virusa i jednom ključnom grupom bakterija – navodi se u izveštaju.

Hiljade poznatih virusa i bakterija mogu da zaraze ljude, dodaje se, ali samo relativno mali broj je u istoriji doveo do pandemije ili velike epidemije.

- Određivanje prioriteta proces pomaže u identifikovanju kritičnih praznina u znanju kojima se hitno treba baviti – rekla je za Nature Ana Maria Henao Restrepo, vođa tima za istraživanje epidemija SZO.

Naomi Forester-Soto: Skoro nikad nismo predvideli sledeći patogen koji će se pojaviti

Ova lista obuhvata rizične patogene u celim porodicama virusa i bakterijama.

- Lista je veoma obimna. Ali je važno redovno ažurirati ove liste zbog velikih globalnih promena u deforestaciji, urbanizaciji, klimastim promenama, međunarodnom putovanju… - rekla je za Nature Nilika Malavige, imunolog Univerziteta u Šri Džajavardenepuru.

Više od 200 naučnika provelo je dve godine procenjujući dokaze o 1.652 vrste patogena, uglavnom virusa i nekih bakterija, kako bi odlučili koje da uključe na listi.

Među 30 prioritetnih patogena su grupa koronavirusa poznatih kao sarbecovirusi, a uključuje SARS-CoV-2, virus koji je izazvao kovid-19, i mervekoviruse, među kojima je MERS. Na ranijim listama bili su specifični virusi, ali ne i celi podrodovi kojima oni pripadaju.

Foto: Tanjug/AP

Među novim patogenima na listi je i virus majmunskih boginja. On se smatra prioritetom kao i variola, izazivač velikih boginja, koje su iskorenjene 1980. Razlog za to je, navodi se, to što se ljudi više ne vakcinišu protiv variole, pa nisu imuni na nju, a neočekivano otpuštanje moglo ibi da izazove pandemiju.

- Virus bi potencijalno teroristi mogli da koriste kao biološko oružje – rekla je Malavige.

Među pet bakterija, od kojih su sve nove na listi, nalaze se sojevi koji izazivaju koleru, kugu, dizenteriju, dijareju i upalu pluća.

Dva virusa sa pacova su takođe dodata jer mogu da pređu na ljude povremeno. Nipa virus, koji prenose slepi miševi, na listi je zato što je smrtonosan, a veoma brzo se širi među životinjama i protiv njega nema lekova.

Model za naučne studije

- Mnogi od prioritetnih patogena su ograničeni na određene regije, ali imaju potencijal da se šire globalno. Nema jednog mesta koje je u najvećem riziku – rekla je za Nature Naomi Forester-Soto, virusolog sa Instituta Pirbrajt u Britaniji i saradnica na izveštaju.

Foto: Tanjug/AP

Osim toga, naučnici su napravili i posebnu listu prototipova patogena, koji bi mogli da budu model za naučne studije i razvoj terapija i vakcina.

Primera radi, navodi se, pre pandemije kovida-19 nije bilo vakcina za koronaviruse, ali razvijanje vakcina za jednu porodicu daje samopouzdanje naučnoj zajednici za razvoj drugih.

- Neki od patogena na listi možda nikad neće izazvati epidemiju, a neki na koji nismo ni pomislili mogao bi biti važan u budućnosti. Skoro nikad nismo predvideli sledeći patogen koji će se pojaviti – rekla je Forester-Soto.

(Telegraf Nauka/Nature)