Mislioci iz Černavode: Misteriozne figure iz kamenog doba otkrivene u grobnici staroj 7.000 godina

Vreme čitanja: oko 2 min.

Foto: Chainwit., CC BY-SA 4.0, via Wikimedia Commons

Par neobičnih sedećih figura je pronađen u grobnici iz kamenog doba u Rumuniji. Arheolozi su 1956. godine, tokom iskopavanja groblja iz kamenog doba u jugoistočnoj Rumuniji, u jednoj grobnici pronašli dve specifične figure. Ove neobične figure — poznate kao Mislioci iz Černavode ili Mislilac i žena koja sedi — delo su pripadnika Hamanđa kulture i mogu biti povezane sa drevnim astronomskim verovanjima.

Mislioci iz Černavode se nalaze u zbirci Nacionalnog muzeja rumunske istorije i ključni su deo kulturne baštine ove zemlje. Izrađeni su od pečene gline i visoki su oko 11,5 centimetara. Dve figure verovatno predstavljaju muškarca (Mislilac) i ženu (Žena koja sedi).

Mislilac sedi na niskom stočiću sa četiri noge. Blago je nagnut napred, laktove naslanja na kolena, a glavu na šake. Ova poza mu daje kontemplativan karakter, zbog čega je nazvan po čuvenoj bronzanoj skulpturi Ogista Rodena iz 1904. godine. Žena koja sedi ima dug, savijen vrat i malo lice. Kukovi, butine i grudi su joj izraženi. Njena desna noga je savijena, a šake su položene na koleno.

Figure su stare oko 7.000 godina i napravili su ih pripadnici naroda Hamanđa, kulture kasnog neolita koja se prostirala od reke Dunav do Crnog mora. Ova kultura je trajala otprilike od 5200. do 4500. godine pre nove ere. Njeni pripadnici su se prvenstveno bavili gajenjem ovaca i koza i gradili su odbrambena naselja na brdima. Takođe su pravili grnčariju ukrašenu spiralama i figure u ljudskom obliku. Međutim, iako su na groblju u Černavodi pronađene desetine muških i ženskih figura, oba Mislioca su neobična po tome što su prikazana kako sede, a ne u stojećem položaju.

Specifično značenje Mislilaca nije jasno. Arheolozi sugerišu da su figure u izvesnoj meri stilizovane, a ne realistične, jer su imale magijsku ili religijsku svrhu. Pošto je obožavanje Sunca bilo uobičajeno među grupama iz kasnog bronzanog doba u Evropi — o čemu svedoče artefakti poput Nebeskog diska iz Nebre u Nemačkoj i Sunčevih kočija iz Danske — figure se mogu tumačiti kao povezane sa obožavanjem Sunca.

Ipak, Nacionalni muzej rumunske istorije pretpostavlja da su dve figure možda napravljene specifično kao par, predstavljajući komplementarne principe muške i ženske prirode ili neolitsku porodičnu zajednicu. Još jedno tumačenje je da skulpture prikazuju par ožalošćenih koji su sahranjeni zajedno sa pokojnikom.

Iako prvobitno značenje ovih skulptura starih 7.000 godina ostaje misterija, kontemplativni par nastavlja da privlači pažnju, a muški mislilac danas zauzima istaknuto mesto na amblemu Nacionalnog muzeja rumunske istorije, kao i na novčanici od 200 leja.

(Telegraf Nauka/Live Science)