Kako su seljaci ubili ustaškog monstruma odgovornog za smrt 6.000 Srba: Presudili su mu na jeziv način
Juraj Jure Francetić je bio komandant Crne legije, ustaške jedinice koja je masakrirala i pobila hiljade Srba i Jevreja, a kasnije i komandant svih jedinica ustaške vojske u Bosni i Hercegovini.
Kuda god je prošao, Francetić je ostavljao krvave tragove zločina nad Srbima, navodi se na Fejsbuk stranici "Zanimljiva istorija i geografija" .
Kada je reč o njegovoj smrti, neko bi rekao da Francetić nije imao sreće. Drugi će reći da ima boga...
Naime, avion, kojim je leteo, pokvario se iznad Slunja. Francetić je morao da sleti nedaleko od sela Močila. Kvar su, navodno, podmetnuli Italijani.
Francetić je okupljenim seljacima, Srbima, naredio da nađu neki prevoz za njega i pilota. Međutim, seljaci su prepoznali Francetića koji je bio nadaleko poznat po zverstvima.
Pokušali su da ga zarobe, ali je Francetić počeo da puca iz automata. Jedan od seljaka, Petar Trbojević, opalio je starom lovačkom puškom i pogodio Francetićev automat u deo koji prima šaržer. Automat je onesposobljen i seljaci su Francetića uhvatili golim rukama. Dok se opirao, jedan od seljaka ga je udario tupim delom sekire u glavu. U partizanskom izveštaju, navodi se da je to učinio Mile Trbojević. Francetiću je pukla lobanja – navodi se na ovoj stranici.
Ubrzo su stigli partizani i preneli ga u Slunj, u bolnicu gde je operisan. Partizani su hteli da ga menjaju za 100 zatočenika iz Jasenovca. Ante Pavelić bi verovatno pristao da oslobodi još jasenovačkih mučenika, jer je Francetić imao čin ustaškog generala i bio je izuzetno poznat i popularan u NDH.
Francetić nije preživeo. Posle pet dana tokom kojih je bio u komi, na trenutak je došao sebi. Dozivao je Pavelića, a onda je na kapama partizana koji su ga čuvali video zvezde petokrake. Umro je 27. decembra 1942. godine, ne shvatajući kako se našao među neprijateljima.
Ustaše su vest o smrti Francetića krile tri meseca i proglasili osmodnevnu žalost. Tek 30. marta 1943. godine, NDH je objavila vest o smrti Francetića.
Partizani su kamionom odvezli telo Francetića u nepoznatom pravcu i do danas nije poznato gde je sahranjen. Hrvatski desničari već decenijama pokušavaju da pronađu njegov grob koji bi verovatno postao mesto okupljanja ustaša.
Jure Francetić (1912–1942) bio je jedan od najpoznatijih i najzloglasnijih vođa ustaškog pokreta tokom Drugog svetskog rata. Bio je istaknuti pripadnik Ustaškog pokreta i jedan od najbližih saradnika poglavnika Ante Pavelića.
Rođen 3. jula 1912. godine u okolini Otočca, Francetić je nakon završene gimnazije započeo studije prava u Zagrebu, gde se priključio ustaškom pokretu.
O Francetićevom vojničkom obrazovanju i iskustvu Eugen Dido Kvaternik, ustaški ideolog, piše: "On nije imao niti osnovnog vojničkog znanja ni izobrazbe, niti je imao smisla za osnovnu vojničku organizaciju."
Zbog političkog delovanja protiv Kraljevine Jugoslavije ubrzo je proteran, a potom emigrirao u Italiju, gdje je 1933. položio ustašku zakletvu. Naredne godine proveo je u emigraciji u Italiji, Austriji i Mađarskoj, uključujući boravak u ustaškim logorima i terorističkim grupama. Zakletva u Italiji bila je uobičajena praksa za istaknute ustaše tog perioda, jer je pokret tada delovao u emigraciji, uz italijansku političku i logističku podršku.
Tokom celog perioda postojanja NDH (1941–1942) bio je stalno aktivan unutar zemlje, kao visoki ustaški funkcioner i vojni komandant.
Crna legija je zvanično predstavljana kao snaga za "odbranu granice" na Drini, ali je njeno delovanje obeleženo brutalnim represijama nad civilnim stanovništvom. Zločini su izazvali zabrinutost čak i kod nemačkih vojnih vlasti, koje su tražile Francetićevu smenu.
Ustaške Crne legije, pod Francetićevom neposrednom komandom izvršila je 22-23. decembra 1941. zločin nad srpskim stanovništvom u okolini Konjica. U literaturi se pominju podaci o ubistvu 12 žena i dece iz Donjeg Sela i Viništa, koji su masakrirani 22. decembra, ali se ovi podaci ne čine konačnim. Takođe, u literaturi se navodi da su ustaše koje su počinile zločin pristigle iz Sarajeva i da su bili pod komandom Jure Francetića, Rafaela Bobana i Franje Sudara. Za Sudara se navodi da je lično ubio trojicu železničara u Donjem Selu. Sutradan, 23. decembra, pripadnici Crne legije izvršili su pokolj nad 15 stanovnika sela Čelebić. Većina ubijenih bili su deca. Broj stradalih bio bi veći da se stanovništvo Čelebića nije sklonilo kod muslimanskih komšija u selu Ibdor.
Tokom 1942. godine ustaške vlasti su, delom zbog političkih pritisaka i odnosa sa lokalnim stanovništvom, smenile Francetića sa dužnosti.
Iste godine, avion kojim je leteo prinudno je sleteo na teritoriju pod kontrolom partizana kod Slunja.
Francetić je zarobljen i ubrzo preminuo od zadobijenih povreda, pod okolnostima koje su kasnije različito tumačene.
Decenijama kasnije, Francetićevo ime povremeno je izazivalo političke i društvene kontroverze.
Memorijalnu plaketu u čast ovoga ustaškog vođe je bila postavila ustaška Asocijacija ratnih veterana "Hrvatski domobran" u Slunju, juna 2000. Vlada Ivice Račana nije reagovala na ovu provokaciju mržnje i pored brojnih protesta u Hrvatskoj i inostranstvu. Plaketa je uklonjena tek krajem 2004. po naredbi vlade tadašnjeg premijera Ive Sanadera. Isto tako su u januaru 2005. nepoznata lica podigla spomenik Francetiću i Budaku - kako bi ispoljili svoj bes protiv Sanadera za koga kažu da je izdao ustaše pristajući na saradnju sa sudom u Hagu[28]
U savremenoj istoriografiji i međunarodnim ocenama, Jure Francetić se smatra ratnim zločincem i simbolom ustaškog terora. U nekim ekstremno desnim krugovima u Hrvatskoj povremeno je pokušavano njegovo veličanje, što izaziva snažne osude i kontroverze.
(Telegraf.rs)