„Živimo u svemiru podešenom baš za nas“: Naučnici smislili kako da eksperimentalno provere antropski princip

   
Čitanje: oko 1 min.
  • 3

Antropski princip – tvrdnju da je svemir fino podešen za postojanje života – predložio je Brendon Karter 1973. Od tada je pokrenuo značajne debate, a tim istraživača prvi je opisao način na koji bi ova pretpostavka mogla da bude eksperimentalno testirana, prenosi Phys.org.

Studija je objavljena u Journal of Cosmology and Astroparticle Physics, a autori su Nemanja Kaloper, fizičar sa Odeljenja za fiziku i astronomiju Univerziteta Kalifornije u Dejvisu, i Aleksander Vestfal, profesor Nemačkog elektronskog sinhrotrona (DESY).

Antropski princip može da se formuliše na različite načine, od jednostavnog opisa činjenica – „ako ga posmatramo, svemir se razvio sa uslovim neophodnim za razvoj inteligentnog života“, što se naziva slabim antropskim principom – do mnogo radikalnijeg: „svemir je morao da evoluira na način koji bi nam omogućio postojanje“. „Jača interpretacija“ često ide na teritoriju metafizike, pa sugeriše neku vrstu „dizajna“ i napušta svet naučnog ispitivanja svemira.

Mnogi naučnici smatraju da je problem sa antropskim principom to što nije posebno koristan kao naučni alat jer nije lako testirati ga i meriti. Bez toga je reč više o filozofskom nagađanju nego o naučnoj hipotezi.

Antropski princip sugeriše da je da bi naš svemir, da se razvije u mesto gostoljubivo za život zasnovan na ugljeniku, moralo da počne sa veoma specifičnim inicijalnim uslovima. Uspostavljajući precizne inicijalne uslove može da se poredi ishod sa astronomskim opservacijama. Tim istraživača je predložio način eksperimentalne provere, koja uključuje kosmičku inflaciju, tamnu materiju i aksione, ali ta provera neće biti moguća bar još nekoliko godina.

(Telegraf Nauka/Phys.org)

Video: Euklidove slike svemira

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Милан Пантић

    10. decembar 2024. | 09:28

    Немања Калопер је изузетан научник и један од најбољих физичара (иако је ово незванична информација, сигуран сам да ће се сви озбиљни физичари сложити с тим) који потиче са простора бивше Југославије, а који сада ради у дијаспори. Дипломирао је физику на Природно-математичком факултету у Новом Саду 1986. године и од тада је својим радом и истраживањима значајно допринео развоју научне заједнице. Његов рад се истиче не само због дубоког теоријског разумевања физике, већ и због практичних истраживања која померају границе савременог разумевања свемира. Сигуран сам да ће његови радови наставити да инспиришу нове генерације научника и да ће имати дубок утицај на будући развој физике и астрофизике. Хвала аутору овог текста на изузетно интересантном и инспиративном чланку који освежава дискусију о антропском принципу и научним истраживањима која нам помажу да боље разумемо свемир у којем живимо.

  • ivicaxxx

    10. decembar 2024. | 10:09

    pa nije idealno nimalo podesen za nas ni za telo ni za dusu ni za gusu, u stvari ovo je neka vrsta paklenog sveta, jedino sto ga pokrece i odrzava je laz.

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>