• 0
 ≫ 

Vreme čitanja: oko 2 min.

Stena koju je uzorkovao Perseverans otelovljuje razlog za dolazak ovog rovera na Mars

D. M.
 ≫ 

Vreme čitanja: oko 2 min.

Dvadeset četvrti uzorak koji je sakupio naučnik na šest točkova daje nove informacije o krateru Jezero i jezeru koje je možda jednom sadržao.

  • 0
stena, Mars, krater Jezero, Perseverans Foto: NASA/JPL-Caltech/ASU/MSSS

Analiza pomoću instrumenata na roveru Perseverans pokazuje da je najnoviji uzorak stene bio poplavljen vodom jedan duži period u dalekoj prošlosti, možda kao deo neke prastare marsovske plaže.

Uzet 11. marta, to je 24. uzorak koji je rover sakupio, uključujući 21 cilindar sa uzorcima unutrašnjosti stena, dva sa regolitom (smrvljenim kamenom i prašinom) i jedan sa marsovskom atmosferom, piše Phys.org.

„To je vrsta stene koju smo se nadali da ćemo pronaći istražujući krater Jezero“, kaže Ken Farli iz Kalifornijskog tehnološkog instituta (Kaltek) u Pasadeni. „Skoro svi minerali u steni koju smo uzorkovali stvoreni su u vodi; na Zemlji, minerali iz vode često zadržavaju i čuvaju drevni organski materijal i biopotpise. Ta stena nam čak može dati informacije o klimatskim okolnostima na Marsu u vreme kad je nastala“.

Prisustvo ovih određenih minerala smatra se ohrabrujućim u pogledu očuvanja mnoštva dokaza o prastaroj nastanjivoj sredini na Marsu.

Nazvana „Bunzenov vrh“ po lokaciji u nacionalnom parku Jelouston, stena široka 1,7 metara i visoka jedan metar zainteresovala je naučnike jer se ističe naspram okolnog terena i ima zanimljivu teksturu. Jedna njena strana je takođe vrlo zgodna za istraživanje.

Rover je pre uzimanja uzorka skenirao stenu spektrometrima. Zatim je pomoću rotora na kraju robotske ruke sastrugao deo površine i ponovo skenirao stenu. Rezultat: izgleda da oko 75% njenog sastava čine karbonatska zrnca cementirana skoro čistim silicijum-dioksidom.

Uzorak je zbog toga odličan za izučavanje biopotpisa ako bude odnet na Zemlju. Osim toga, možda je to jedan od starijih uzoraka koje je Perseverans dosad sakupio, što je važno jer je Mars bio najpogodniji za život u svojoj ranoj istoriji. Potencijalni biopotpis je supstanca ili struktura koja bi mogla biti dokaz prošlog života, ali bi takođe mogla biti proizvedena bez prisustva života.

Ovo je treći uzorak sakupljen tokom istraživanja unutrašnje ivice oboda kratera. „Još skupljamo podatke, ali dosadašnji rezultati mogu podržati hipotezu da su ove stene formirane duž obala prastarog jezera“, kaže Brajoni Horgan sa Univerziteta Perdu.

U osnovi oboda kratera Jezero, lokacija „Svetli anđeo“ zanima naučnike jer bi mogla ponuditi prvi susret sa mnogo starijim stenama koje čine obod kratera. Perseverans će nakon toga početi višemesečno penjanje na vrh oboda.

(Telegraf Nauka/Phys.org)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>