Ovo je katastrofa: Naučnici na Antarktiku pronašli nešto veoma, veoma zabrinjavajuće
Naučnici su u snegu Antarktika pronašli nešto veoma zabrinjavajuće – mikroplastiku. To je samo još jedna potvrda koliko je zagađenje mikroplastikom rašireno. Istovremeno, ovo je prvi put da su sitni komadići plastike pronađeni na ovako izolovanim lokacijama, saopštila je organizacija British Antarctic Survey (BAS).
Istraživanje, o kome je objavljena studija u žurnalu Science of the Total Enviroment, urađeno je kraj naučnih kampova Glečer Union i Glečer Šanc, kao i blizu američke istraživačke stanice kraj samog Južnog pola. To je prvi put da je nova, napredna tehnika korišćena za detektovanje mikroplastike, od kojih su neke čestice bile veličine crvenog krvnog zrnca, na Antarktiku.
Otkriće je iznenadilo tim istraživača jes je koncentracija mikroplastike bila od 73 do 3.099 čestica po litri snega. Većina čestica, njih 95 odsto, manja je od 50 mikrometara, što je veličina većine ljudskih ćelija. Ova činjenica ukazuje da je zbog manje osetljivih alata za detekciju čestica zagađenje mikroplastikom ranije potcenjivano.
Novi alati omogućuju detektovanje svih čestica većih od 11 mikrometara.
- S razvojem ovih tehnika, sada smo sposobni da analiziramo mnogo manje komade mikroplastike nego ranije. U stvari, otkrili smo da mikroplastike u snegu ima 100 puta više nego što su ranije studije uzoraka snega sa Antarktika pokazale – rekla je dr Emili Rolands, pomorski ekolog pri BAS-u.
Na tri lokacije identifikovani su najčećšći tipovi plastike poput poliamida (iz tekstila), polietilent tereftalata (iz plastičnih flaša i pakovanja), polietilena i sintetičke gume. Dok je poliamid činio polovinu mikroplastike koju su istraživači otkrili blizu kampova, nije to bio slučaj i sa udaljenim kontrolnim lokacijama.
- Mislimo da to znači da je, bar kada je reč o poliamidu, ovo lokalni izvor zagađenja. Možda od odeće koju nosimo, kanapa, zastava kojima obeležavamo bezbedne rute i stvari u kampu. Potrebno je više istraživanja da shvatimo izvore zagađenja mikroplastikom na Antarktiku, koliko je lokalno, a koliko se transportuje sa daljine do udaljenih lokacija – rekla je dr Klara Mano, okeanski ekolog pri BAS-u.
Uticaj mikroplastike na ovu zaleđenu divljinu nije još poznat. Mikroplastika je već primećena i u pingvinima, fokama i ribama.
- Uprkos strogoj regulaciji materijala koji dolaze na Antarktik, naša otkrića pokazuju da zagađenja mikroplastikom ima i u udaljenim i kontrolisanim oblastima. To naglašava prodornu prirodu zagađenja plastikom – nijedan deo planete Zemlje nije nedirnut – rekla je dr Kirsti Džons-Vilijams, koautorka studije.
Mnoge stručnjake širom sveta nedavno je zabrinulo otkriće da je količina mikroplastike u mozgovima ljudi duplirana za samo 8 godina, kao i da u prosečnom mozgu ima materijala dovoljnog za jednu plastičnu kašiku.
(Telegraf Nauka/BAS)
Video: Razgovor sa Gregom Gejdžom, čovekom koji zna kako naš mozak radi
Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
dr.Joe
Da li stvarno mislite da je plastika na južnom polu od naše civilizacije? Ovo je samo još jedan dolaz u nizu da nismo prva civilizacija na ovoj planeti. Kada bi nam stvarno rekli sve što znaju i dozvolili istraživanja GobekliTepe-a, piramida i sličnih lokacija, cela istorija bi pala u vodu.
Podelite komentar