• 0

Vreme čitanja: oko 2 min.

Darvinove žabe na Andamanskim ostrvima postave se naopačke prilikom polaganja jaja

D. M.

Vreme čitanja: oko 2 min.

Biolozi Univerziteta u Delhiju, Zoološkog istraživanja Indije, Harvardskog univerziteta i Univerziteta Minesote otkrili su specifično reproduktivno ponašanje kod vrste žabe endemične za Andamanska ostrva Indije.

  • 0
Darvinova žaba Foto: S.D. Biju

Andamanska žaba Čarlsa Darvina, Minervarya charlesdarwini, pripada porodici Dicroglossidae, velikoj radijaciji azijskih žaba koja obuhvata više od 220 vrsta. Darvinove žabe se prirodno pare i polažu jaja iznad površine vode na unutrašnjim zidovima vodom ispunjenih šupljina drveća ili potpornom korenju. Kad izađu iz jaja, mladunci padaju u vodu ispod i dovršavaju svoj razvoj do faze slobodno plivajućeg punoglavca.

Položaj seksualnih partnera u vreme polaganja jaja takođe čini Darvinovu žabu specijalnom – par se okreće u vertikalan, izvrnut položaj na zidovima šupljina u drvetu sa telima potpuno izvan vode.

Posebnost ove žabe se tu ne završava. Mužjaci proizvode složene reklamne pozive – tri tipa poziva za privlačenje ženki. Takođe proizvode agresivni zvuk. Kad agresivne vokalizacije ne oteraju konkurente, počinje fizička borba. Ove borbe uključuju udaranje i boksovanje rukama i nogama i odgrizanje delova tela ili čak cele glave.

Ako se mužjak uspešno popne na ženku, obližnji neupareni mužjaci se mogu fizički sukobiti sa spojenim parom. Mogu čak pokušati da ubace glavu između tela kako bi razdvojili par. Mužjak koji brani položaj često udara napadače svojim zadnjim nogama. Istovremeno, radi izbegavanja napada, ženka se penje po zidu šupljine u drvetu sa mužjakom na leđima.

Studija sugeriše da je položaj naopačke prilikom polaganja jaja evoluirao kao sredstvo sprečavanja agresivnih neuparenih mužjaka da poremete spojeni par otpozadi.

Ovaj nalaz je primer izvanrednog diverziteta vodozemaca i reproduktivnih ponašanja nepoznatih nauci, naročito u neistraženim oblastima u žarištima biodiverziteta tropske Azije.

Istraživači su često videli da se ove žabe pare na neprirodnim mestima u poremećenim šumama, od veštački navodnjavanih plastičnih vreća za mladice do kišom napunjenih, odbačenih plastičnih, staklenih ili metalnih kontejnera ostavljenih kao otpad na obodu šume.

Nedostatak adekvatnih mesta za parenje zbog gubitka životne sredine i nadmetanje za ograničene resurse možda primoravaju Darvinove žabe da se pare na neprirodnim mestima. Međutim, ova vrsta možda neće moći da opstane suočena sa sve većom ljudskom dominacijom i brzom promenom terena na malim ostrvima gde žive.

Naučnici pozivaju da se posveti više pažnje očuvanju ove endemične i ugrožene vrste i zaštiti njenih specijalizovanih i ranjivih mikrostaništa u cilju adekvatne dostupnosti prirodnih mesta za razmnožavanje.

Upotreba otpada za razmnožavanje je i iznenađujuća i zabrinjavajuća. Sad moramo da saznamo uzroke i dugoročne posledice i smislimo načine za zaštitu prirodnih mesta za razmnožavanje koja su bitna za opstanak vrste, kažu naučnici.

Ovaj projekat na terenu izveden je tokom tri godine na udaljenim ostrvima Andamanskog arhipelaga u Bengalskom zalivu. Istraživači su proveli više od 55 noći tokom sezone monsuna proučavajući tajanstveno reproduktivno ponašanje ovih malih žaba.

(Telegraf Nauka/EurekAlert)

Video: Prirodnjački muzej dobija svoju zgradu posle 130 godina

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>