• 0
 ≫ 

Vreme čitanja: oko 3 min.

Brojni staratelji su možda bitni za dobrobit majke i deteta

 ≫ 

Vreme čitanja: oko 3 min.

Mala deca su možda psihološki predodređena za rast uz visok nivo „pažljivog staranja“ i lične pažnje, pokazuje istraživanje savremenih lovačko-sakupljačkih društava.

  • 0

Istraživanje je otkrilo da mala deca iz zajednica lovaca-sakupljača dobijaju pažljivo staranje i fizički kontakt tokom otprilike devet sati dnevno od skoro 15 različitih staratelja, piše Phys.org.

Tokom velikog dela evolucione istorije naše vrste, majke su verovatno imale mnogo više podrške nego što imaju danas u zapadnim zemljama poput Ujedinjenog Kraljevstva, kaže dr Nihil Čaudari, evolucioni antropolog sa Kembričkog univerziteta.

„Više od 95% naše evolucione istorije živeli smo kao lovci-sakupljači. Stoga savremena lovačko-sakupljačka društva mogu pokazati da li postoje izvesni sistemi odgoja dece na koje su deca i majke možda psihološki adaptirani“, kaže Čaudari.

Međutim, ne treba žuriti sa zaključcima. Mnogi aspekti naše psihologije su evoluirali da budu fleksibilni, a ne prilagođeni samo jednom određenom načinu života. Još se vodi rasprava o tome koliko to važi za odgoj dece.

Naučnici su radili sa lovačko-sakupljačkom Bajaka zajednicom u Republici Kongo. U novoj studiji, objavljenoj u žurnalu Developmental Psychology, istraživači kažu da su deca možda „evoluciono pripremljena“ da očekuju izuzetno visok nivo fizičkog kontakta i brige, kao i lične pažnje od više staratelja pored bioloških roditelja.

U posmatranim zajednicama lovaca-sakupljača, staranje daleko prevazilazi roditelje. Deca često imaju više od 10 staratelja i povremeno 20 i više, a tipično majčin sistem podrške bi pomogao u odgovoru na više od polovine epizoda plača bebe, što može biti jedan od najtežih aspekata roditeljstva.

Podrška za majke takođe ima brojne koristi za decu kao što su smanjenje rizika od zapostavljanja i zlostavljanja, ublažavanje porodičnih nevolja i popravljanje majčine dobrobiti, što za uzvrat unapređuje majčinu brigu.

Studija je otkrila da je uobičajeno da starija deca i adolescenti značajno učestvuju u staranju o maloj deci, što je dodatna podrška majkama i vredno iskustvo za te mlade staratelje. Istraživači pretpostavljaju da bi to moglo ojačati njihovo samopouzdanje kao staratelja i možda obezbediti izvesnu zaštitu od anksioznosti koju često doživljavaju novopečeni roditelji.


Autori takođe ističu da je u zapadnim društvima uobičajeno da se staranje o detetu koristi prosto da bi roditelji mogli da rade, ali tvrde da bi staranje o detetu trebalo da omogući roditeljima stvarnu pauzu. Tokom ljudske istorije i preistorije, roditelji nikad nisu bili pod tolikim pritiskom kao sada u smislu nedostatka podrške.

Zapadni sistem „nuklearne porodice“ je čitav svet daleko od zajedničkih životnih aranžmana u društvima lovaca-sakupljača. Promene u politici brige o deci u Ujedinjenom Kraljevstvu, kao što je proširenje besplatnog staranja na mlađu decu, predstavljaju važan korak.

Međutim, ovi programi su dostupni samo zaposlenim porodicama i dalje doprinose da staranje o deci bude dostupno roditeljima kako bi popunili „oslobođeno“ vreme poslom, umesto odmorom.

Odnos broja staratelja prema broju dece bio je veći od pet prema jedan u posmatranim grupama lovaca-sakupljača, dok je u vrtićima u Ujedinjenom Kraljevstvu svaki odrasli odgovoran za više dece, gotovo suprotno od viđenog u zajednicama lovaca-sakupljača.

Uprkos velikom broju staratelja, studija sugeriše da bi deca mogla biti prilagođena na stabilan skup bitnih staratelja unutar veće mreže. To je u skladu sa ranijim istraživanjem koje ukazuje na moguću vezu između nestabilnosti staratelja i problema sa emotivnim i kognitivnim razvojem.

Čaudari je zabrinut jer se mnoge institucije za brigu o deci i obrazovanje oslanjaju na stalne promene osoblja. Kao društvo, od političara i poslodavaca do zdravstvenih službi, moramo raditi zajedno na osiguranju podrške neophodne za dobrobit majki i dece, dodao je on.

(Telegraf Nauka/Phys.org)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>