Nedovoljni dokazi za tehnologije prečišćavanja vazduha koje treba da sprečavaju respiratorne infekcije

D. M.
D. M.    
Čitanje: oko 3 min.
  • 0

Istraživanje pokazuje da većina uređaja nije testirana u stvarnom svetu ili u pogledu mogućih negativnih efekata.

Nova studija pod vođstvom Medicinskog kampusa Anšuts Univerziteta Kolorado i Nacionalnog instituta za bezbednost i zdravlje na radu otkriva da iako mnoge tehnologije tvrde da čiste vazduh u zatvorenom prostoru i sprečavaju širenje virusa kao što su kovid-19 i grip – većina nije testirana na ljudima i njihove potencijalne opasnosti još nisu potpuno shvaćene.

Analizirano je skoro 700 studija objavljenih između 1929. i 2024. o tehnologijama poput HEPA filtera, UV svetla, jonizatora i naprednih ventilacionih sistema koji treba da smanje prenos infekcije putem vazduha u zatvorenom prostoru.

Iako su ove tehnologije uobičajene u domovima, školama i javnim zgradama, istraživači su otkrili da je samo 9% studija ispitivalo da li smanjuju oboljevanje ljudi.

„Većina istraživanja je testirala uređaje za prečišćavanje vazduha u laboratoriji, ne u stvarnom svetu gde ljudi žive, rade ili idu u školu“, kažu autori studije. „Potrebne su nam strože studije koje ispituju stvarne zdravstvene ishode, da li su ljudi zaista izloženi manjem broju patogena ili se ređe razboljevaju, a ne samo merenja čestica u vazduhu“.

Većina analiziranih studija fokusirala se na indirektna merenja pratećih gasova, čestica prašine ili bezopasnih mikroba, a ne pravih virusa ili bakterija kao izazivača bolesti. Mali broj studija pratio je da li su ljudi imali manje infekcija tokom korišćenja tehnologija za čišćenje vazduha.

„Mnoge od tih tehnologija izgledaju obećavajuće na papiru, ali prosto ne znamo da li rade u stvarnom svetu. Ljudi kupuju i instaliraju te sisteme u kućama i školama nadajući se da će biti zaštićeni, ali nauka kasni za marketingom“, kažu naučnici.

Studija takođe izražava zabrinutost zbog potencijalnih zdravstvenih rizika. Samo mali broj radova je ispitivao štetne sporedne proizvode kao što je ozon, koji može da iritira pluća i pogorša respiratorna stanja.

Mnoge tehnologije za prečišćavanje vazduha, poput jonizatora, uređaja na bazi plazme i nekih sistema ultraljubičaste svetlosti, mogu da proizvedu ozon, ali mali broj studija procenjuje bezbednost njihovog dugotrajnog delovanja u domovima i na radnim mestima.

„Ozon i druge hemikalije koje proizvode neki uređaji za prečišćavanje vazduha mogu zapravo da povrede respiratorni sistem, naročito u slučaju dece i osoba sa hroničnim respiratornim bolestima“, kažu naučnici.

Iako rizici variraju zavisno od tipa tehnologije i načina kako se upotrebljava, istraživači naglašavaju da više pažnje treba posvetiti mogućim neplaniranim posledicama.

Može biti dobro proveriti da li proizvođač saopštava podatke o potencijalno štetnim emisijama iz uređaja i šta je moguće uraditi da bi se one minimizirale. Veća svest o potencijalnim rizicima je važan deo informisanog odlučivanja, pogotovo pošto sve više ljudi i organizacija troši novac na ove tehnologije i donosi ih u klinike, škole i domove.

Istraživači pozivaju na novu generaciju studija koje ocenjuju ove tehnologije u situacijama stvarnog sveta, kao što su učionice i bolnice, i prate stvarne infekcije umesto što se oslanjaju na indirektna merenja poput količine čestica u vazduhu.

Takođe ističu značaj procene potencijalnih sporednih efekata, uticaja na životnu sredinu, troškova i pristupačnosti, uključujući izvodljivost tih rešenja u različitim tipovima situacija.

Osim toga, preporučuju razvoj standardnog skupa ishoda povezanih sa zdravljem radi budućeg istraživanja. To bi učinilo da nalazi budu uporediviji i korisniji za informisanje javne zdravstvene politike.

„Odluke o javnom zdravlju trebalo bi da budu zasnovane na jakim, nezavisnim dokazima. Ne kažemo da ove tehnologije ne funkcionišu, kažemo da još ne znamo dovoljno. Neke od tih studija su finansirale kompanije koje proizvode evaluirane tehnologije, što predstavlja konflikt interesa. Dok ne budemo znali više, javnost zaslužuje jasne i transparentne informacije“, kažu autori.

Onima koji kupuju uređaj za prečišćavanje vazduha ili instaliraju novi ventilacioni sistem radi smanjenja bolesti u domovima, školama ili na radnim mestima, istraživači preporučuju izbor tehnologije koja je nezavisno testirana u stvarnoj sredini.

Takođe savetuju izbegavanje uređaja sa štetnim sporednim proizvodima kao što je ozon. I najvažnije, naglašavaju da pouzdane prakse poput poboljšanja ventilacije, otvaranja prozora i redovnog čišćenja ostaju efikasni načini da zatvoreni prostori budu zdraviji.

Studija ističe hitnu potrebu za boljom naukom u pogledu načina održavanja naših zatvorenih sredina bezbednijim, naročito dok respiratorne infekcije nastavljaju da budu ozbiljna pretnja po javno zdravlje.

(Telegraf Nauka/EurekAlert)

Video: Projekat o osnaživanju Romkinja iz Srbije uzor evropske naučne zajednice, osvojio Grand Prize

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>