Novi trag posle 89 godina: Da li je konačno otkriveno gde je avion Amelije Erhart?
Nestanak Amelije Erhart već gotovo devet decenija važi za jednu od najvećih nerešenih misterija u istoriji vazduhoplovstva. Bez obzira na brojne ekspedicije, sonarska snimanja i istraživanja širom Tihog okeana, nijedan deo njenog aviona nikada nije sa sigurnošću pronađen. Sada je pažnja istraživača ponovo usmerena ka malom koralnom ostrvu Nikumaroro, gde bi neobična anomalija u laguni mogla da pruži dugo očekivani odgovor, prenosi Popular Mechanics.
Amelija Erhart nestala je 2. jula 1937. godine tokom pokušaja da postane prva žena koja će avionom obići svet prateći približno liniju ekvatora. Zajedno sa navigatorom Fredom Nunanom poletela je iz Laea u Papui Novoj Gvineji ka ostrvu Hauland, malom pacifičkom ostrvu koje je trebalo da bude sledeća stanica na njihovom putovanju. Poslednje radio-poruke ukazivale su da posada ne uspeva da pronađe ostrvo i da raspolaže sa sve manje goriva, nakon čega je svaki kontakt zauvek prekinut.
Od tog trenutka nastale su brojne teorije. Najrasprostranjenija tvrdi da je avion ostao bez goriva i pao u okean nedaleko od Haulanda. Druga, koja poslednjih godina privlači sve više pažnje, pretpostavlja da su Erhart i Nunan uspeli da prinudno slete na koralni greben ostrva Nikumaroro, tada poznatog kao Gardner Island, gde su ostali zarobljeni nakon što ih niko nije pronašao.
Novo istraživanje ne polazi od pretpostavke da je ova teorija tačna, već od konkretnog cilja – da se proveri priroda objekta poznatog kao Taraija. Reč je o anomaliji u plitkoj laguni Nikumarora, uočenoj pre nekoliko godina na snimcima iz vazduha. Njen oblik i dimenzije naveli su deo istraživača da posumnjaju kako bi mogla predstavljati ostatke aviona Lockheed Electra 10E, kojim je letela Amelija Erhart.
Za razliku od ranijih potraga, koje su uglavnom bile usmerene ka dubokim delovima Tihog okeana, nova ekspedicija fokusiraće se upravo na lagunu. Istraživači planiraju da koriste podvodne kamere visoke rezolucije, precizno mapiranje dna i drugu savremenu opremu kako bi utvrdili da li je reč o prirodnoj formaciji ili metalnoj konstrukciji koju vredi detaljnije ispitati. Ako se pokaže da se ispod korala zaista nalaze ostaci letelice, uslediće nova faza istraživanja i eventualno vađenje pronađenih delova.
Interesovanje za Nikumaroro ne zasniva se samo na ovoj anomaliji. Tokom prethodnih decenija na ostrvu su pronađeni brojni predmeti iz tridesetih godina prošlog veka, među kojima su delovi obuće, kozmetička kutijica, bočica leka i teglica kreme protiv pega. Pronađene su i ljudske kosti, koje su kasnije ponovo analizirane savremenim metodama, kao i fotografija iz 1937. godine na kojoj pojedini istraživači vide predmet koji podseća na deo stajnog trapa aviona. Nijedan od tih nalaza, međutim, nije predstavljao konačan dokaz da su Erhart i Nunan zaista boravili na ostrvu.
Dodatnu težinu ovoj hipotezi daju i pojedine radio-poruke zabeležene nakon nestanka aviona. Neki istraživači smatraju da su one mogle biti poslate samo ako je avion neko vreme ostao na suvom, jer radio-oprema ne bi mogla da radi kada bi letelica završila pod vodom. Upravo zbog toga pristalice teorije o Nikumaroru veruju da je avion sleteo na koralni greben tokom oseke, a da ga je kasnije plima odnela u lagunu ili preko grebena u dublje more. Ova pretpostavka, međutim, i dalje nije potvrđena i ostaje predmet rasprave među stručnjacima.
Istovremeno, brojni istoričari vazduhoplovstva pozivaju na oprez. Tokom gotovo devedeset godina više puta se činilo da je misterija pred rešavanjem. Sonarski snimci, satelitske fotografije i navodni delovi aviona u nekoliko navrata predstavljani su kao ključni dokaz, ali su se nakon detaljnijih analiza pokazali kao prirodne formacije ili ostaci drugih objekata. Upravo zbog toga naučna zajednica ne želi da donosi zaključke pre nego što se anomalija detaljno ispita na licu mesta.
Ako se ispostavi da Taraia Object nije povezan sa avionom Amelije Erhart, istraživači će eliminisati jednu od najpoznatijih hipoteza i potragu usmeriti u drugom pravcu. Ukoliko, međutim, analiza potvrdi da je reč o delu Lockheed Electre, to bi predstavljalo jedno od najznačajnijih arheoloških i istorijskih otkrića u oblasti vazduhoplovstva. Takav nalaz ne bi samo razjasnio sudbinu slavne pilotkinje i njenog navigatora, već bi konačno zatvorio poglavlje koje već gotovo devedeset godina podstiče rasprave, nove teorije i brojne ekspedicije širom Pacifika.
Bez obzira na ishod, nova ekspedicija pokazuje da potraga za odgovorom nije završena. Naprotiv, zahvaljujući savremenim tehnologijama i pažljivijem proučavanju ranije zanemarenih tragova, istraživači danas imaju priliku da provere ono što prethodne generacije nisu mogle. Posle skoro 90 godina, možda upravo jedan objekat skriven ispod peska, korala i morske vode donese odgovor na pitanje koje već generacijama zaokuplja istoričare, pilote i zaljubljenike u vazduhoplovstvo.
(Telegraf Nauka / Popular mechanics)
Video: Đurić u NASA: Istorijski dan za srpsku nauku
Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.