Organska jaja dvostruko gora po klimu od onih iz kaveznog uzgoja, pokazala studija

A. I.
Vreme čitanja: oko 1 min.

Foto: Shutterstock

Uzgoj organskih jaja dvostruko je gori po klimuod uzgoja jaja iz kaveznog uzgoja, sugeriše istraživanje. Prema rezultatima studije, kada bi celokupna proizvodnja jaja u Velikoj Britaniji bila organizovana po organskom sistemu slobodnog uzgoja, emisije gasova sa efektom staklene bašte iznosile bi oko 2.316.000 tona ekvivalenta ugljen-dioksida, dok bi proizvodnja u potpunosti zasnovana na kaveznom uzgoju proizvela oko 1.184.000 tona, piše Gardijan.

Istraživači navode da je razlog tome manja proizvodna efikasnost u organskom slobodnom uzgoju, jer je za isti broj jaja potrebno više kokošaka nego u kaveznim sistemima.

Studija, objavljena u Royal Society Open Science, pokazala je i da organski slobodni uzgoj ima veći potencijal za eutrofikaciju voda, zakiseljavanje životne sredine i veću upotrebu zemljišta, dok je stopa uginuća kokošaka u tom sistemu takođe viša.

Autori istraživanja ističu da je analiza zasnovana na podacima prikupljenim tokom 2009. i 2010. godine, što predstavlja ograničenje jer ne obuhvata novije promene u proizvodnji jaja. Takođe, nisu analizirani pojedini drugi faktori uticaja na životnu sredinu, poput upotrebe pesticida i uticaja na biodiverzitet.

Jedna od autorki studije, doktorka Herijet Bartlet sa Fakulteta za preduzetništvo i životnu sredinu Smit pri Univerzitetu Oksford, izjavila je da su koke nosilje najveća grupa životinja koje se širom sveta drže u kavezima, dok globalna potrošnja jaja stalno raste, zbog čega je pitanje njihove dobrobiti od posebnog značaja.

Istraživači navode da rezultati ukazuju na važan kompromis između zaštite životne sredine i dobrobiti životinja, jer sistemi koji se uglavnom smatraju povoljnijim za životinje mogu da imaju veći ekološki otisak zbog manje efikasnosti proizvodnje.

Istraživači procenjuju da sadašnji mešoviti sistem proizvodnje jaja u Velikoj Britaniji, koji obuhvata kavezni, podni, slobodni i organski slobodni uzgoj, proizvodi oko 1.439.000 tona ekvivalenta ugljen-dioksida godišnje.

(Telegraf Nauka/Tanjug)