Bik ajkule formiraju društvene veze sa specifičnim „prijateljima“, otkriva istraživanje

D. M.
Vreme čitanja: oko 2 min.

Foto: Pixabay/franziska_stier

Ajkule se često smatraju usamljenicima, ali nova studija – sprovedena u morskom rezervatu na Fidžiju – otkriva da bik ajkule, umesto da se udružuju nasumično, imaju „aktivne društvene preferencije“ i biraju svoje društvene partnere.

„Kao ljudi, mi negujemo niz društvenih odnosa – od neobaveznih poznanstava do najboljih prijatelja, ali takođe aktivno izbegavamo određene ljude – a ove bik ajkule rade slične stvari“, kažu istraživači sa Eksiterskog univerziteta.

Studija je zasnovana na šest godina posmatranja 184 bik ajkule u tri starosne kategorije: polno nezrele, odrasle i starije.

Istraživači su ispitivali široke „veze“ – kad jedinke ostaju u okviru dužine tela jedna od druge – i fine društvene interakcije kao što su „vođenje-praćenje“ i paralelno plivanje.

Društvene veze su bile uobičajene među odraslim ajkulama, a najveća verovatnoća je bila da ajkule stupe u interakciju sa partnerima koji su slične veličine kao one same.

„Suprotno opštim shvatanjima o ajkulama, naša studija pokazuje da one imaju relativno bogate i složene društvene živote“, kažu istraživači.

„Tek počinjemo zaista da razumemo društvene živote mnogih vrsta ajkula. Baš kao i druge životinje, verovatno imaju koristi od društvenosti – što može uključivati učenje novih veština, pronalaženje hrane i potencijalnih partnera, uz izbegavanje sukoba“.

Studija je otkrila da oba pola više vole da se druže sa ženkama. Međutim, mužjaci su u proseku imali više društvenih veza nego ženke.

„Mužjaci bik ajkula su fizički manji nego ženke, stoga jedna potencijalna korist koju mogu imati jeste da budu više društveno integrisani, zaštićeni od agresivnih sukoba sa većim jedinkama“, kažu naučnici.

Dalje je utvrđeno da odrasle ajkule čine „jezgro“ društvene mreže, dok su starije i mlađe ajkule generalno bile manje društveno povezane.

„Ova studija koristi podatke i znanje sa jedne od najduže aktivnih ekoturističkih ronilačkih lokacija na svetu. To nam je dalo jedinstvenu priliku da se posmatra detaljno ponašanje ovih jedinki tokom mnogo godina, dok rastu, razvijaju se i organizuju svoje društvene odnose“, kažu istraživači sa Lankasterskog univerziteta.

Taj morski rezervat je zaštićeno područje gde se veliki broj ajkula okuplja tokom cele godine, što omogućava da se individualne ajkule proučavaju više puta tokom vremena.

Rezultati pokazuju da starije ajkule imaju tendenciju da budu manje društvene. Starije jedinke imaju mnogo godina iskustva u usavršavanju svojih veština, lova i parenja, pa društvenost možda nije toliko bitna za njihov opstanak kao u slučaju jedinki u najboljim godinama života.

Mlade bik ajkule retko posećuju rezervat. Obično zauzimaju staništa blizu obale, dok se juvenilne bik ajkule mogu naći u rečnim i estuarnim sistemima Fidžija. Tokom ovih ranih faza života, postoji potreba da se izbegnu predatori – uključujući pretnju koju predstavljaju odrasle bik ajkule.

„Imamo neke hrabrije mlade ajkule u rezervatu i oni su uspostavile društvene veze sa nekima od odraslih ajkula. Ove starije jedinke mogu olakšati uključivanje u društvenu mrežu, a možda i obezbediti puteve za socijalno učenje“, kažu istraživači.

Naglašavaju važnost boljeg razumevanja društvenosti u okviru vrsta ajkula, koje može pomoći pri kreiranju programa kontrole i očuvanja.

(Telegraf Nauka/Phys.org)