Zemljina kora se ljušti ispod planina Sijera Nevada u Kaliforniji

D. M.
Vreme čitanja: oko 2 min.

Foto: Shutterstock/Galyna Andrushko

Deo gornjeg omotača i kore tone ispod planina Sijera Nevada, u procesu koji liči na formiranje kontinenata.

Ovaj proces, poznat kao litosfersko tonjenje, nije ništa zabrinjavajuće. U stvari, tako su možda kontinenti prvo nastali. Kontinentalna kora je uzvišenija i dugotrajnija nego okeanska kora zato što je manje gusta. Tonjenje je možda način na koji se lakši materijali u kori odvajaju od težih materijala, stvarajući kontinente od kojih zavisi sav kopneni život.

Nova studija otkriva da se ovaj proces upravo dešava ispod planina Sijera Nevada. Ispod južne oblasti planinskog masiva, litosfera – gornji deo omotača i deo kore – već se odvojio i potonuo u dublji omotač. Litosfera ispod centralne oblasti planinskog masiva se trenutno odvaja, dok proces još nije stigao do severne oblasti.

Nema nikakvog znaka na površini da se to događa. Međutim, istraživači su ranije detektovali neobično duboke zemljotrese ispod planina, sa podrhtavanjima magnituda 1,9-3,2 na dubini većoj od 40 kilometara. To je čudno jer su stene na toj dubini obično vrele i pod pritiskom, što znači da se uglavnom deformišu bez raspadanja i oslobađanja seizmičkih talasa.

Naučnici sa Univerziteta Kolorado u Bolderu i Kalifornijskog univerziteta u San Dijegu proučili su podatke o zemljotresima u regionu od 1985. do 2023. Iskoristili su talase tih zemljotresa radi uvida u duboku koru i gornji omotač ispod planina.

Usredsredili su se na merenje zvano anizotropija, koje pokazuje razliku u načinu putovanja talasa zavisno od toga iz kog pravca dolaze. To može dati informacije o orijentaciji stena.

Rezultati su otkrili sloj između 40 i 70 kilometara dubine gde stene padaju iz kore iznad.

Ranije istraživanje je sugerisalo da se ovo ljuštenje možda desilo ispod južne Sijere pre tri ili četiri miliona godina. Izgleda da se i sad dešava.

Isti proces u kontinentalnoj kori možda se dešava u drugim delovima sveta, uključujući Novi Zeland, Anadolijski plato u Turskoj i Karpate u istočnoj Evropi.

Mogli bismo tragati za ovim na mestima gde se smatra da je litosfera možda bila deblja i sad se oljuštila, kažu naučnici.

(Telegraf Nauka/Live Science)