Jaja dinosaurusa stara 85 miliona godina donose revoluciju
Zemlja je u periodu krede bila uveliko pogođena vulkanskom aktivnošću, događajima redukcije okeanskog kiseonika i masovnim ekstinkcijama. Fosili iz tog doba daju naučnicima informacije o tome kako je klima mogla izgledati u različitim oblastima.
Istraživači u Kini su proučili jaja dinosaurusa pronađena na lokaciji Ćinglungšan u basenu Juenjang u centralnoj Kini. Ovo je prvi put da je starost jaja dinosaurusa utvrđena karbonatnom uranijum-olovnom metodom.
„Pokazujemo da su ova jaja dinosaurusa položena pre otprilike 85 miliona godina, tokom kasne krede“, kaže dr Bi Džao iz Hubejskog instituta za geonauke. „Obezbeđujemo prva jaka hronološka ograničenja za ove fosile, rešavajući dugotrajne neizvesnosti u pogledu njihove starosti“.
Ćinglungšan je prva kineska nacionalna zaliha fosilnih jaja dinosaurusa – više od 3.000 fosilizovanih jaja nalazi se širom tri mesta. Većina fosila je utisnuta u različite stene, kao što su breče, mešavine breče i mulja, i fini peščari. Jaja su uglavnom ostala na svojim prvobitnim lokacijama i pokazuju samo minimalne deformacije.
Smatra se da većina pripada jednoj vrsti – Placoolithus tumiaolingensis – koja pripada porodici Dendroolithidae, grupi za koju je karakteristična veoma porozna ljuska jajeta. Uzorkovani fosil pun kalcita potiče iz grupe od 28 jaja usađenih u mešavinu breče i mulja.
„Gađali smo mikrolaserom uzorke ljuske jajeta, vaporizujući karbonatne minerale u aerosol. To je analizirano masenim spektrometrom da bi se izbrojali atomi uranijuma i olova. Pošto se uranijum raspada u olovo fiksnom stopom, izračunali smo starost mereći akumulirano olovo – poput atomskog sata za fosile“, objašnjava Džao.
Rezultati su pokazali da su jaja iz ove grupe položena pre oko 85 miliona godina, plus-minus oko 1,7 miliona godina. Njihova starost znači da su položena tokom kasne krede, epohe koja je trajala od pre otprilike 100 do 66 miliona godina. To su prvi fosili sa lokacije Ćinglungšan čija starost je pouzdano određena.
Datiranje jaja dinosaurusa tradicionalno uključuje indirektne metode, kao što su datiranje vulkanskih stena, slojeva pepela ili minerala koji se nalaze oko jaja. Oni su se, međutim, možda formirali pre ili nakon polaganja jaja, ili su ih geološki procesi možda izmenili. Korišćeni metod omogućava precizno datiranje bez oslanjanja na bilo šta drugo osim samih jaja.
Stari klimati
Globalno zahlađenje je počelo nekoliko miliona godina pre polaganja jaja, u turonskom periodu (pre oko 93,9 do 89,8 miliona godina). Do trenutka polaganja jaja, temperature su bile značajno niže. Prelaz iz toplog u hladniji klimat bio je verovatno faktor u smanjenju diverziteta dinosaurusa i možda je uticao na to koliko jaja je položeno i od koliko vrsta na lokaciji Ćinglungšan.
„Specijalizovane strukture pora možda su predstavljale evolucione adaptacije na klimatsku promenu – novi tipovi jaja su se pojavljivali širom sveta tokom zahlađenja“, kaže Džao. „P. tumiaolingensis možda predstavlja evolucioni ćorsokak kad se populacija dinosaurusa nije uspešno prilagodila na hladniju klimu“.
Iako je malo uzoraka ljuske jajeta ispitano u ovoj studiji, svi testovi su potvrdili sličnu starost fragmenata, takođe u skladu sa starošću stena oko jaja.
Istraživači će proširiti uzorkovanje radi uključivanja jaja iz drugačijih slojeva stena, što bi moglo pomoći da se napravi regionalna vremenska skala. Takođe, jaja Dendroolithida u susednim basenima trebalo bi proučiti u budućnosti radi praćenja migracije dinosaurusa.
„Naša dostignuća imaju značajne implikacije za istraživanje evolucije i ekstinkcije dinosaurusa, kao i promena životne sredine na Zemlji tokom kasne krede. Takvi nalazi mogu transformisati fosile u moćne prikaze Zemljine prošlosti.
(Telegraf Nauka/Phys.org)