Drevna bakterija vaskrsla zbog pljuskova, ubija brzo kao crna mamba: Napala jednu od najugroženijih životinja

Vreme čitanja: oko 3 min.

Fatu i Nađin su poslednji severni beli nosorozi... Foto: SIMON MAINA / AFP / Profimedia

Na svetu trenutno postoje samo dva severna bela nosoroga – Nađin i Fatu. U pitanju su majka i ćerka, pa same ne mogu da nastave vrstu. Zbog toga su naučnici pokušali da novo mladunče severnog belog nosoroga donesu na svet pomoću zamrznutih uzoraka, vantelesnom oplodnjom (VTO) i surogat majke južnog belog nosoroga.

Surogat majka zvala se Kura, a uspešan prvi pokušaj ovakve vantelesne oplodnje između vrsta postigao je BioRescue, inicijativa koja razvija napredne reproduktivne tehnologije za spasavanje kritično ugroženih sisara. Jan Stejskal, koordinator projekta BioRescue, bio je jedan od ljudi koji su sleteli u Keniju da provere status njene trudnoće, kada su primili zabrinjavajući poziv: Kura je bila bolesna i njeno stanje se brzo pogoršavalo, piše IFLScience.

Nikada nisu stigli da provere da li je trudna, jer je uginula u roku od sat vremena nakon što se razbolela. Tim je kasnije saznao da je to bio poražavajući ishod lanca nesrećnih događaja.

Ovako su Nađin i Fatu izgledale 2000. godine... Foto: Mlejnková Alexandra / ČTK / Profimedia

Prvo, došlo je do promene El Ninja, što je izazvalo veoma jake kiše. Zatim su te kiše sprale gornji sloj zemlje u Keniji, izbacujući na površinu mumije vekovima zakopane u zemlji. U tim lešinama nalazile su se bakterije klostridije (Clostridia) koje mogu da žive 500 godina, a ta bakterija oslobađa izuzetno moćan toksin u stanju da ubije nosoroga za samo 60 minuta.

- Bilo je tako brzo da je postojala čak i hipoteza da ju je možda ujela zmija, poput crne mambe. Prva stvar je bila da smislimo šta možemo da uradimo kako ne bi bilo drugih smrtnih slučajeva među ostalim nosorozima. Odmah smo ih vakcinisali, pa je bilo olakšanje što nijedan drugi nosorog nije uginuo - rekao je Stejskal za IFLScience tokom intervjua o novom filmu „The Last Rhinos: A New Hope“.

Gubitak Kure bio je poražavajući za tim BioRescue, a još više za čuvare koji su brinuli o njoj i ostalim nosorozima u rezervatu Ol Pejeta u Keniji. Ipak, pojavio se jedan mali tračak nade.

Foto: Mediadrumimages/Justin Mott / Media Drum World / Profimedia

Tokom autopsije, tim je pronašao fetus star 66 dana. Bio je to mužjak severnog belog nosoroga, poslednji viđen od smrti Sudana 2018. godine. Ništa se nije moglo učiniti da se spasu Kura ili fetus u razvoju u njoj, ali to je bio dokaz da je ova vrsta vantelesne oplodnje moguća. Nešto što nikada ranije nije bilo dokazano.

- Ne želim da ovo zvuči kao da je bilo nečeg korisnog u tome, ali pošto smo uspeli da dobijemo embrion i uzmemo uzorak tkiva, mogli smo da ga odnesemo u laboratoriju u Evropi i zaista vidimo. Taj tragični trenutak nam je zapravo omogućio da uradimo pravi DNK test i da 100 posto potvrdimo da potiče iz transfera embriona DNK tog fetusa- rekao je Stejskal..

Tim nastavlja svoj rad na pokušaju da ostvari uspešnu trudnoću i dobije mladunče severnog belog nosoroga. Kada se to mladunče rodi, suočićemo se sa novim izazovom: kako ponovo uvesti deo genetske raznolikosti koja je izgubljena kad je vrsta dovedena na ivicu izumiranja, i tu BioRescue sarađuje sa fondacijom Colossal.

Poslednje nosoroge čuvaju naoružani vojnici... Foto: Philip Coburn / MirrorPix / Profimedia

Kako je Stejskal rekao za IFLScience, vraćanje severnog belog nosoroga u stabilnu populaciju biće pitanje decenija rada, a ne godina.

- Mi, ljudi, stojimo iza njihovog nestanka. U pitanju je bila samo potražnja za rogom nosoroga, mi smo ih ubili. Dakle, postoji prostor za život severnog belog nosoroga. Nije kao kod nekih vrsta za koje nemamo stanište; za severne bele nosoroge postoji obilje staništa. Dakle, ako prestanemo da ih ubijamo i na dohvat ruke imamo tehnike koje nam mogu pomoći da ih spasemo, verujem da bi trebalo - - rekao je Stejskal.

(Telegraf Nauka/IFLScience)