Misterija staklenog mozga konačno rešena?

Vreme čitanja: oko 2 min.

Erupcija Vezuva 79. godine razorila je Pompeju i Herkulanum, ali su lava i vulkanski pepeo sačuvali izuzetno arheološko blago za istraživače prošlosti. Jedno od najmisterioznijih otkrića u Herkulanumu je mozak mladića pretvoren u staklo. I grupa naučnika upravo je objavila studiju u kojoj tvrdi da je tu misteriju rešila.

Fenomen staklenog mozga, jedinog koji je ikada otkriven, i to u nekadašanjem gradiću Rimskog carstva već dugo privlači pažnju naučnika. Dugo traju i rasprave o tome kako je organska materija postala vulkansko staklo jer pepeo, gas i stene nisu bili dovoljno vreli, niti su se hladili dovoljno brzo da bi doveli do toga, piše LiveScience.

- Staklo se formira kada se tečnost naglo ohladi, pa to sprečava kristalizaciju, kroz proces poznat kao vitrifikacija. Organsko tkivo se obično pretvara u staklo procesom vitrifikacije na veoma niskim temperaturama poznatim kao kriogenizacija i može da se vrati u normalno stanje kada se vrati na uobičajenu temperaturu. Zbog toga bi bilo nemoguće da se organsko staklo nađe u vulkanskim naslagama gde je temperatura dostizala nekoliko stotina stepeni – naveli su istraživači u studiji objavljenoj u Scientific Reports i dodali:

- Ovde smo demonstrirali da je materijal koji deluje kao staklo, a otkriven u lobanji muškog tela u vulkanskim naslagama formiran u jedinstvenom procesu vitrifikacije mozga na veoma visokim temperaturama i to je jedini takav slučaj na Zemlji. Kalorimetrijske analize pokazuju da je temperatura na kojoj je došlo do transformisanja mozga u staklo bila iznad 510 stepeni, što znači da je telo bilo izloženo kratkotrajnom piroklastičnom toku, što objašnjava brzo zagrevanje i onda veoma brzo hlađenje. Staklo je nastalo kao posledica ovog jedinstvenog procesa, koji je doveo do očuvanja mozga i njegovih mikrostruktura.

Ranije je bilo istraživača koji su tvrdili da stakleni mozak uopšte i nije mozak, ali su autori studije pružili dodatni dokaz za to, uključujući i moždane ćelije.

- Novu teoriju podržavaju i ostaci fragmenata uglja kraj ostataka tog muškarca. U Herkulanumu smo našli fragmente uglja koji su više puta bili zagrevani a najviše temperature su povezane sa ekstremno vrelim oblakom pepela – rekao je za LiveScience Gvido Đordano, geolog i vulkanolog Univerziteta u Rimu III i glavni autor studije.

Kako se objašnjava, taj oblak pepela dostizao je temperaturu iznad 510 stepeni, a onda se naglo ohladio.

(Telegraf Nauka/LiceScience/Scientific Reports)