Kolumbo je sahranjen u katedrali u Sevilji, potvrdilo forenzičko ispitivanje

A. I.
Vreme čitanja: oko 1 min.

Detalji o ovoj studiji biće poznati tek nakon prikazivanja filma o otkriću 12. oktobra, na Dan španskog nasleđa

Kolumbova grobnica u katedrali u Sevilji... Foto: Lanmas / Alamy / Alamy / Profimedia

Ostaci sahranjeni u katedrali u Sevilji zaista pripadaju slavnom španskom moreplovcu Kristiforu Kolumbu, definitivno su potvrdili forenzičari sa Univerziteta u Granadi.

Ovo otkriće potvrdio je šef tima forenzičara Antonio Ljorente prilikom projekcije dokumentarca koji će 12. oktobra biti emitovan na španskoj televiziji RTVE, a povodom Dana španskog nasleđa. Kako prenosi agencija EFE, reč je o nekoj vrsti istorijskog trilera koji će dati odgovor na određene nepoznanice posle više od 20 godina istraživanja.

Istraživači do emitovanja filma neće otkriti koje tajne okružuju Kolumbovu ličnost, kao što su njegovo poreklo i mesto rođenja, saopštio je predsednik producentske kuće koja stoji iza dokumentarca Konsepsion Kaskahosa.

Do današnjeg dana, naime, nije tačno poznato odakle je Kolumbo poreklom, a o tome ima više teorija.

Ljorente je objasnio da se tokom prvih proučavanja od 2003. do 2005. govorilo o mogućoj podudarnosti koja bi ukazivala da kosti koje se nalaze u katedrali pripadaju Kolumbu, ali da je verovatnoća mala jer nema dovoljno DNK materijala.

Ljorente je dodao da je zahvaljujući novim tehnologijama sada definitivno potvrđen da ostaci pripadaju slavnom moreplovcu. Projekciji filma i predstavljanju otkrića naučnog tima prisustvovao je i jedan od Kolumbovih potomaka, vojvoda od Verague.

Kolumbo je 1492. krenuo u jednu od najslavnijih pomorskih ekspedicija - planirao je da putovanjem na zapad preko Atlantskog okeana stigne do Indije. Kada se iskrcao na obale Novog sveta, on je mislio da je ostvario svoj cilj, a tek nakon njegove smrti otkriveno je da nije stigao do Indije, već do kontinenta kasnije nazvanog Amerika.

Iako su vikinški moreplovci vekovima ranije stizali do Severne Amerike, Kolumbu se pripisuje da je "otkrio Ameriku" i da je s njegovom ekspedicijom započelo doba velikih geografskih otkrića. Noviji je trend je, međutim, da se to smatra periodom evropske kolonizacije.

(Telegraf Nauka/Tanjug)