Rešena misterija „najstarijeg evropskog boja“: Vrhovi strela otkrili istinu o ratnicima s juga

Vreme čitanja: oko 2 min.

Vrhovi strela su svojevrsni korpus delikti. Baš kao oružje korišćeno za ubistvo u trileru, oni nam daju dokaze o izvršiocu, rekao je Lejf Inselman

Ostaci iz boja u dolini reke Tolenze čuvaju se u Novom muzeju u Berlinu… Foto: Shutterstock/Achim Wagner

Arheolozi su analizirali vrhove strela od bronze i kremena korišćene u „najstarijem evropskom boju“, kako se naziva bitka u dolini reke Tolenze, u Nemačkoj, koja se odigrala oko 1250. godine pre nove ere. Zahvaljujući tome konačno su otkrili nešto više o borcima koji su učestvovali u ovom boju – da su se u njemu uz lokalne stanovnike borili i ratnici s juga.

Na polju u dolini reke Tolenze otkriveni su ostaci više od 150 ljudi, zbog čega se veruje da je u sukobu pre 33 veka učestvovalo više od 2.000 ljudi, što je broj bez presedana u takozvanom nordijskom bronzanom dobu. Mesto je otkriveno još 2011. i često se naziva „najstarijim evropskim bojištem“ jer do sada nisu otkriveni tragovi nijednog većeg sukoba pre ovog perioda, prenosi Phys.org.

Međutim, veoma malo je poznato o ljudima koji su se borili na ovom mestu, ko je učestvovao u boju, odakle su ratnici došli… Da bi našli odgovore na ova pitanja istraživači sa nekoliko nemačkih univerziteta i instituta uporedili su vrhove strela od bronze i kremena otkrivene na bojištu sa savremenim primerima širom Evrope.

- Vrhovi strela su svojevrsni korpus delikti. Baš kao oružje korišćeno za ubistvo u trileru, oni nam daju dokaze o izvršiocu, ovog puta o ratnicima u boju u dolini reke Tolenze i o tome odakle su došli – rekao je Lejf Inselman, koji je skupio više od 4.700 vrhova strela u centralnoj Evropi za svoju master tezu na Univerzitetu u Getingenu.

Većina vrhova strela sa bojišta su tip koji je povremeno otkrivan u pokrajini Meklenburg-Zapadna Pomeranija. To znači da je većina boraca bila iz tog kraja. Međutim, otkriveni su i tipovi strela sa ravnom ili rombičkom osnovom, sa jednostranom bodljom ili sa šiljastim nastavkom, kakve su se koristile u južnim delovima, na prostorima Bavarije i Moravije.

Ovaj tip vrhova strela nije otkriven na drugim mestima u regionu Tolenze, što znači da ih nisu pravili lokalni stanovnici, ali i da ih nisu nabavljali trgovinom ili na neki drugi način.

Sve to pokazuje da bar deo ratnika u najstarijem evropskom boju nije bio iz tog kraja, već su ratnici s juga ili čar armija s juga učestvovali u ovom sukobu, navodi se u studiji objavljenoj u žurnalu Antiquity.

Na nekoliko mesta u južnoj Nemačkoj otkrivene su velike količine vrhova strela od bronze, što pokazuje da je 13. vek pre nove ere bio period u praistoriji Evrope kada je dolazilo do češćih sukoba između regiona, ali i kada je došlo do profesionalizacije organizovanog naselja.

- Sukob u dolini reke Tolenze vođen je u vreme velikih promena. To nas dovodi do novih pitanja o organizaciji tako nasilnih okršaja. Da li su ratnici bronzanog doba bili organizovani u plemena, da li su bili pratnja ili plaćenici harizmatičnog lidera, vojskovođe, ili čak i armije ranih država – zaključio je Inselman, sada na Slobodnom univerzitetu u Berlinu.

(Telegraf Nauka / Phys.org)