Otkrivena prava istina o sve češćim nasilnim pobunama: Evo zašto podanici svrgavaju kraljicu

   
Čitanje: oko 3 min.
  • 0

Zvuči kao zaplet srednjovekovne istorijske drame - nekad moćnu vladarku, oslabljenu bolešću, s vlasti zbacuju njeni do tada odani podanici. Ipak, u društvima medonosnih pčela ovakvi prevrati sa visokim ulozima nisu samo fantazija, oni su sve češća pojava koja nosi i rizik i korist za pčelinja društva i prehrambene sisteme koji od njih zavise, saopštio je Univerzitet Britanske Kolumbije (UBC).

Poznat kao tiha smena, ovaj proces se dešava kada desetine hiljada pčela radilica u društvu osete da njihova matica više ne polaže dovoljno jaja i organizuju se kako bi je zamenile novom, zdravijom maticom. Iako ova strategija preživljavanja pomaže divljim kolonijama da se prilagode, može predstavljati problem za uzgajane košnice, jer dovodi do prekida u polaganju jaja, slabljenja populacije društva i, na kraju, smanjenja oprašivanja i proizvodnje meda.

Istraživači sa Univerziteta Britanske Kolumbije (UBC) došli su do važnog otkrića koje rasvetljava zašto dolazi do ovih nasilnih pobuna i kako su one tako dobro koordinisane i sinhronizovane.

U studiji objavljenoj u PNAS istraživački tim je otkrio da česte virusne infekcije dovode do smanjenja jajnika matice, redukujući time i njen kapacitet za polaganje jaja i proizvodnju metil-oleata, feromona koji inače održava lojalnost radilica. Kada nivo metil-oleata opadne, radilice „namirišu“ slabost matice i počinju sa pripremama za smenu i postavljanje njene naslednice.

- Zdrava matica može da položi od 850 do 3.200 jaja dnevno, što čini više od njene ukupne telesne težine. Međutim, u našim eksperimentima, matice zaražene virusom polagale su manje jaja i proizvodile manje metil-oleata. Čini se da je to smanjenje feromona signal radilicama da matica više nije sposobna za obavljanje svoje funkcije - rekao je dr Leonard Foster, profesor biohemije i molekularne biologije na Medicinskom fakultetu UBC i glavni autor studije.

Pčele oprašuju oko jedne trećine svetskih useva, što ih čini neophodnim za zdrave prehrambene sisteme, prehrambenu sigurnost i zdravlje ljudi i zajednica širom sveta, navodi UBC. Pčelari već dugi niz godina prijavljuju probleme sa propadanjem matica i prevremenom smenom, a nedavne ankete identifikuju „loše matice“ kao najčešće prijavljivani uzrok gubitaka tokom prezimljavanja.

pčele Foto: Shutterstock

Istraživanje ističe kako su virusne infekcije ključni faktor koji stoji iza ovih izazova, remeteći osetljivu ravnotežu hemijskih signala koji održavaju red u košnici.

Što je važno, ovi nalazi takođe ukazuju na praktičan način na koji pčelari mogu da intervenišu i upravljaju tihom smenom. U terenskim ispitivanjima za potvrdu koncepta, kod kolonija koja su dobijala mešavine sintetičkih feromona sa metil-oleatom postojala je znatno manja verovatnoća odgajanja novih matica u poređenju sa društvima koja su dobijala mešavine bez njega.

- To bi mogla biti velika stvar za pčelare. Tiha smena može da poremeti rad i bude skupa, ali dodavanje metil-oleata društvima moglo bi da pomogne u stabilizaciji košnica tokom perioda kada je kontinuirana produktivnost najvažnija - rekao je dr Foster.

Ovi nalazi otvaraju vrata novim strategijama upravljanja za komercijalne pčelare koji se suočavaju sa izbijanjem virusa, posebno tokom perioda vrhunca oprašivanja ili proizvodnje meda, kako bi se sprečio nepravovremeni gubitak matice.

- Naše istraživanje zaista naglašava kako virusne infekcije kod matica mogu biti veliki problem za pčelare. Prethodne studije su pokazale da su matice koje propadaju bile ozbiljno zaražene virusima, a sada znamo da te infekcije mogu dovesti do tihe smene, što je rizično za društvo i stvara troškove pčelarima - rekla je prva autorka dr Alison Mekafi, saradnica u istraživanju u laboratorijama „Majkl Smit“ na UBC i Državnom univerzitetu Severne Karoline.

Pčele Foto: Shutterstock/Kuttelvaserova Stuchelova

Istraživanje takođe ističe ulogu varoe, parazitske grinje koja može širiti viruse povezane sa propadanjem matice, naglašavajući važnost održavanja društava zdravim i bez parazita. Infekcije matica su do sada bile nedovoljno prepoznat problem, rekla je dr Mekafi, koja se nada da će ovo istraživanje to promeniti.

- Održavanje zdravlja matice je još jedan razlog zašto je toliko ključno razmišljati unapred i držati nivoe varoe pod kontrolom. Trenutno ne postoji tretman za viruse u društvima medonosnih pčela, ali sada kada bolje razumemo njihov uticaj, možemo promeniti način na koji kontrolišemo varou kako bismo matici pružili veću šansu - dodala je dr Mekafi.

(Telegraf Nauka/The University of British Columbia)

Video: Ključna godina za Nikolu Teslu

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>