I vikinzi su se češljali: Drvena alatka osvetljava tajne trgovačkih puteva

A. I.
Vreme čitanja: oko 1 min.

Otkrića iz Ipsviča pokazuju kako se živelo u srednjovekovnoj Britaniji, u vreme najezde pljaškaša sa severa

Vikinški češljevi otkriveni u Bretanji... Foto: LOIC VENANCE / AFP / Profimedia

Arheolozi u Velikoj Britaniji pronašli su vikinške češljeve u gradu Ipsviču, u Safoku. Ova otkrića ukazuju na prisustvo vikinga u ovom gradu krajem 9. veka.

Istraživači Ian Ridler i Nikola Trzaska-Nartovski su među autorima nedavno objavljene analize 1.341 nalaza i 2.400 fragmenata otpada pronađenih tokom iskopavanja između 1974. i 1994. godine, a za češljeve u Ipsviču tvrde da su „izvanredni i jedinstveni“ u Britaniji.

- Postoji nekoliko fragmenata koji ukazuju na veze sa inostranstvom, posebno sa severnom Francuskom, Frizijom (sada kao delovi Holandije, Nemačke i Danske) i južnom Skandinavijom, rekli su autori.

Ipsvič je osnovan kao anglosaksonska trgovačka luka nakon raspada Rimskog carstva i napredovao je kroz pomorsku trgovinu sa Evropom, a pao je pod vlast Vikinga 869. godine, podseća BBC.

Češljevi su takođe pravljeni u gradu i imali su „izrazite lokalne forme“, prema Arheološkoj službi Saveta okruga Safok.

Većina je napravljena od fragmenata rogova crvenog jelena, a neki su napravljeni od kostiju, uključujući i kosti kita.

Ispitani su i kalupi za broševe, igle, krajevi kaiševa, oprema za tkanje i izradu tekstila, kao i neki komadi za društvene igre, koje su bile popularne u vikinškom društvu.

- Sa jednom zbirkom nalaza u izolaciji možda nećemo moći da prepoznamo njihov značaj. Ali u ovom slučaju, sa oko 40 iskopavanja u Ipsviču tokom 20 godina, možemo izgraditi ubedljivu sliku o ulozi koju je grad igrao u srednjovekovnom životu - zaključila je Melani Vigo di Galidoro, zvaničnica okruga Safok za zaštićene predele i arheologiju.

(Telegraf Nauka / Tanjug)